Pin It

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini se nalaze na pragu proljetne sjetve, a zacrtane ciljeve teško da mogu ostvariti bez pomoći nadležnih. Oni koji su već nabavili repromaterijal, uglavnom su ga dobili na takozvanu veresiju, jer novca trenutno nemaju.

Za okvirno 15 dana na obradivim zemljištima u Bosni i Hercegovini će početi proljetna sjetva, a poljoprivrednici se suočavaju sa sada već ustaljenim problemima, koji se primarno odnose na nemaran stav nadležnih.

Tuzlanski kanton drugi je u BiH u kontekstu proizvodnje mlijeka, a tamošnji plan proljetne sjetve u 2024. godini predviđa da se žitaricama, povrtnim, industrijskim i krmnim biljem zasije 44.184 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je 492 hektara manje nego lani.

I dok visoka politika raspravlja o strategiji poljoprivrede, mljekare, koji su i proizvđači hrane, brine od kojih sredstava će zasijati njive jer novca još uvijek nemaju, a obećano nije ispunjeno.

"U ovom trenutku smo trebali imati sredstva sa federalnog nivoa. Trenutno smo u šestom mjesecu dugovanja Federacije BiH za poticaje za mlijeko. Međutim, prepušteni smo sami sebi. Da li će i ova sjetva biti upitna i umanjena jer znamo da je jesenja bila takva", kaže predsjednik Udruženja mljekara TK Eldin Glibanović.

Čekanje na pravilnik

On navodi da poljoprivredni proizvođači uskoro trebaju izaći na njive, ali sve se teško odvija zbog nedostatka novca. S druge strane, strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH od 2021. do 2027. godine, predviđeno je stvaranje sigurnijeg i predvidljivijeg ambijenta za poljoprivredne proizvođače, organizatore otkupa i prerađivače.

"Ona je usvojena jedino od Vlade FBiH, a sada se očekuje da ide ka parlamentu i domu naroda. Nažalost, sjednica još uvijek nije zakazana, a bez usvajanja strategije nema programa, niti pravilnika. Trenutno imamo jednu veliku kočnicu jer bez federalnog pravilnika blokiran je i rad kantona koji neće moći donijeti svoje programe dok se ne usvoji federalni", naglašava Glibanović

Oni koji su pisali dokument potenciraju da strategija treba proizvodnju u BiH približiti standardima Evropske unije. Međutim, ona će utjecati na obim proizvodnje i broj poljoprivrednika, upozorenja su struke.

"Mi smo pokušavali u nekoliko navrata sugerisati i pokazati da to nije dobro kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u FBiH. Prije svega, razmišljajući o TK jer mi imamo dosta malih, usitnjenih posjeda koji se ne vide u toj strategiji niti u sadašnjem programu novačnih podrški koji je, da kažemo, napisan tako da će bukvalno fizička lica nestati u proizvodnji", smatra sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Kupovina na veresiju

Halil Serdarević iz Kalesije već 21 godinu proizvodi svježe kravlje mlijeko, a trenutno ima 27 grla. Između 12 i 13 hektara površine godišnje zasije kukuruzom za silažu i djelimično za branje. Osim toga kako će obaviti proljetnu sjetvu, brinu ga i nejasnoće vezane za nacrt programa novačnih podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju.

"Uskoro krećem u sjetvu, a kao i većina porizvođača, repromaterijal uzimam na veresiju. Naime, poljoprivredne apoteke nam daju na čekanje, nešto se plati. Tako prelamamo jedni sa drugima, dosta nam valjaju i zbog toga se zahvaljujem poljoprivrednim apotekama", kaže Serdarević.

Proizvođači mlijeka traže hitan sastanak sa federalnim resornim ministrom kako bi se pojasnile nejasnoće vezane za nacrt programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Također, traže i sastanak sa kantonalnim ministrom na kojem će predložiti da budući poticaji idu po litru mlijeka te da se deset sredstava izdvoji za kapitalne investicije.

Tuzlanski kanton ima blizu 1.350 mljekara, odnosno 350 obrta koji su prošle godine proizveli skoro 27 miliona litara mlijeka. To je dva miliona litara više nego godinu prije, a čemu je pomogla nova mehanizacija i visokokvalitetne junice.

Izvor