Posljedice sukoba između Rusije i Ukrajine osjetiće ionako krhka privreda Bosne i Hercegovine. Na direktan način gubitkom izvoza u iznosu od 100 miliona KM, ali znatno više na indirektan način zbog poskupljenja energenata na svjetskom tržištu i svega ostalog što za sobom lančano povlači.
Uvoznici roba iz Rusije, među kojima je i Lada auto iz Banjaluke, za sada ne osjećaju posljedice sukoba u Ukrajini.
"Naša fabrika Avtovaz odlično radi. Nema nikakvih zastoja u proizvodnji. Danas smo imali konferenciju u 9 sati sa rukovodstvom fabrike. Našao se već i način za plaćanje. Drugi sistem umjesto SWIFT-a će biti. Našli smo i logistiku koja će automobile i dalje da dovozi. Tako da se nadamo da ćemo prevazići tu nastalu krizu", kaže Željko Ćejić, direktor preduzeća "Lada Auto" d. o. o. Banjaluka.
Kada je riječ o izvoznicima u Rusku Federaciju tu stvari stoje drugačije.
"Sad u ovom momentu mi smo imali jedan kamion upakovan za Rusiju. Mi smo to stopirali. Jer sada je njihovo dugovanje prema nama 300 hiljada evra. I to mi ne znamo kad će biti plaćeno, ko će to platiti i kada. I to je za firmu veliki problem", ističe Nikola Vukelić, direktor preduzeća "Agroimpex Nova" d. o. o. Banjaluka.
Za mnoge koji posluju s kompanijama iz Rusije i Ukrajine trenutno je nepoznanica kako naplatiti potraživanja, platiti robu, transportovati je. U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine kažu da je Privredna komora Srbije uspostavila poseban Call centar za svoje privrednike koji rade sa ove dvije zemlje i da je ovaj centar na raspolaganju i bh. privrednicima.
"Obzirom da je VTK članica Komorskog investicijskog foruma, imamo punu mogućnost da se oslanjamo na kolege iz Srbije koje će pružati informacije i našim poduzetnicima koji rade na teritoriji Rusije i Ukrajine", navodi Vjekoslav Vuković iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta, bilo da je riječ o uvozu ili izvozu, bh. ekonomija ipak neće značajnije osjetiti, jer je obim trgovine s ove dvije države zajedno svega 1,18 odsto u odnosu na ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine.
BiH u prošloj godini u Ukrajini je izvezla i uvezla roba u iznosu od 47 miliona KM, što je 0,13 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene, a obim trgovine sa Rusijom bio je 385 miliona KM što čini 1 posto spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom.
Mnogo veću opasnost po bh. privredu, kažu ekonomisti, predstavlja mogući poremećaj u lancima snabdijevanja i rast cijena uopšteno na globalnom nivou.
"Ono što je sigurno jeste da ovaj dio snabdjevanja ishranom, prehrambenim artiklima će biti u nekoj mjeri da kažem problematičan za Zapadnu Evropu zato što će oni praktično ostati bez nekih sirovina koje im trebaju. Neće to biti u značajnoj mjeri, jer Evropa se više orijentisala prema drugim tržištima, ne toliko prema Rusima, zbog sankcija koje su već ranije uvedene", navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Kako će se stvari razvijati u narednim danima, sedmicama ili mjesecima u svjetskoj i naročito evropskoj ekonomiji, koja je naš glavni trgovinski partner, teško je prognozirati. Sve zavisi o trajanju rusko-ukrajinskog sukoba.