Pitajte, odgovaramo - Ljekovito i sobno bilje

Interesuje me da li nesto znate o heljdi i o njenoj proizvodnji, jer sam čuo da je jedna od najljekovitijih i najboljih žitarica... U kakvim se uslovima proizvodi, kada se sije, da li postoje neke štetočine koje je jedu (divlje životinje, insekti, korovi...)
Pozdrav, Uroš

..........................................................................................

Pomoći će Vam vjerovatno nekoliko osnovnih informacija vaznih za uzgoj ove cijenjene žitarice.

Uslovi uspijevanja

-    Odnos prema toploti

Minimalna temperatura za klijanje je od 4 do 5°C, a optimalna oko 25°C. Sije se kada se zemljište na dubini 10 cm zagrije na oko 15°C. Vrlo je osjetljiva prema hladnoći, pa je i najmanji mrazevi (oko -1°C) uništavaju.
Osjetjiva je prema visokoj temperaturi, naročito iznad 30C.

-    Odnos prema vodi

Veliki je potrošač vode, naročito u fenofazama cvjetanja i formiranja plodova, kada koristi oko 80% ukupnih potreba. Osjetljiva je prema suši.

-    Odnos prema zemljištu

Nema velike zahtjeve prema zemljištu. Pri pravilnoj obradi i đubrenju može ostvariti visoke prinose na različitim tipovima tala.

Agrotehnika za heljdu

-    Plodored

Heljda ne podnosi monokulturu. Najbolje uspijeva poslije okopavina i jednogodišnjih leguminoza, ali se može uspješno uzgajati i kao postrni usev.

-    Ðubrenje  

Na zemljištu slabe plodnosti, heljda bolje uspijeva nego druga žita.

-    Obrada zemljišta

Ako se heljda gaji kao glavni usjev, obrada je kao za ostale jare kulture.

-    Sjetva

1.       Uskoredna  sa rastojanjem izmeðu redova 7 do 8 cm i u redu 5 do 6 cm.
2.       Širokoredna sjetva sa rastojanjem izmedu redova 45 cm, što omogućava mehanizovano međuredno rahljenje i prihranjivanje heljde. U ranijem sjetvenom roku je potrebno oko 80 kg sjemena po ha dok je u postrnoj sjetvi potrebno 80 – 100 kg sjemena po ha. Njega usjeva obuhvata različite mjere zavisno od potrebe usjeva. Heljda je vrlo kompetitivna biljka sa korovima zbog brzog nicanja i jakog početnog porasta, pa brzo zasjeni površinu, a time i iznikle korove.

-    Žetva
 
Heljdu karakteriše neravnomjerno sazrijevanje i osipanje zrna. Smatra se da je najbolje vrijeme žetve kad dvije trećine zrna potamne. Prije mljevenja zrno se mora dosušiti na oko 12% vlage. Od 100 kg čiste heljde dobija se 60 do 70 kg brašna, 4 do 18 kg mekinja, 18 do 26 kg ljuske.

S poštovanjem, Mirjana Brzica

Ukoliko i vi želite postaviti pitanje vezano za ljekovito i sobno bilje, to možete učiniti putem e-mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript Ova e-mail adresa je zaštićena od spam botova, morate imati uključen Javascript da biste je vidjeli

< «		» >