Zanimljivosti

Urbana poljoprivreda nije više pokret i zanimacija dokone čaršijske raje, već je postao važna privredna djelatnost.

U biznis su se uključili agronomi, industrijski dizajneri, dizajneri parkova i vrtova, arhitekti, industrija, urbani planeri, futuristi i svako ko je imao šta da ponudi. Stvorene su nove tehike uzgoja povrća, voća i začina. Dizajnirana je nova oprema i poluproizvodi.

Potrošači su prepoznali mogućnost da na ovaj način sami proizvedu hranu zeljenog kvaliteta, a estete i dizajneri su spoznali da  stablo paradajza, bokor jagoda, stručak persuna, patuljaste voćke i jos mnogi drugog voća i povrća mogu biti ukras enterijera i eksterijera jednako vrijedan kao mirisne ruže, ljubičice i hadžibezi.

Na krovovima zgrada niču povrtnjaci, plastenici pa i pčelinjaci. Vrt Bjele kuće je postao povrtnjak i pčelinjak.  Velebne parkove kraljevskih rezidencije i predsjedničke palače oprašuju pčelice, koje su nekada bile protjerane iz tih prostora. Skoro svaka povrtlarska kultura se može uzagajati u kontejnerima ili u visećim vrtovima.

Preko interneta se od rasadničara može naručiti sjeme začina upakovano zajedno sa supstratom u organiskoj saksiji - od kartona. Dovoljno je otpakovati saksiju, posjati sjemenke u već pripremljeni supstrat i začine uzgajati u kuhinjama.

Paradajz je postao omiljenji ukras u visećim saksijama na balkonima  i tendama.  Destak divljih jagoda posađenih u cijevi mogu da zamirišu balkon i avliju. Stalni porast cjjena hrane doprinosi da ovakav uzgoj povrća postigne i ekonomsku opravdanost. Desetak  kilograma ranog krompira i luka, proizvedenih u saksija, mogu uštedjeti znatna srestva u porodičnim budžetima.

Ko ima praznih saksija i prostora u avlija trebao bi pokušati uzgajati voće i povrće i na ovaj način.