Zanimljivosti

Samo letimičan pogled na konstataciju da je začinjeno zdravo mogao bi rezultirati skepticizmom, s obzirom da veći dio populacije još uvijek pod začinima podrazumijeva so i biber.

Međutim, već će malo detaljniji pogled u svijet začinskog bilja biti dovoljan da se dosadašnji kocept začinjavanja hrane promijeni , odnosno transformira u neograničene kulinarsko-nutricionističke igre. Zahvaljujući svjetskim istraživačima, pomorcima, naučnicima i kozmopolitima, a djelomice i savremenim tehnologijama koje su srušile i najmanju interkulturalnu barijeru, danas nam na raspolaganju stoji široka lepeza začina od kojih svaki priča svoju vizuelno, olfaktorno i aromom oplemenjenu priču.

Obmanjuju okusne pupoljke
Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začini dolaze (i upotrebljavaju se) u različitim oblicima - kao listovi, kora, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenka. Ono čime u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome; međutim hiljadugodišnja upotreba širom svijeta pokazala (a u posljednje vrijeme i naučno dokazala) je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati.

Jedan od najočitijih jest eliminacija savremenih atentatora na zdravlje tj. smanjenje nepoželjnog kalorijskog unosa i dodavanja soli. Naime, mnogi začini, osim što obogaćuju okus hrane, obmanjujući okusne pupoljke signaliziraju osjećaj sitosti, a da se pritom u organizam prethodno ne unese energetska vrijednost dostatna da zadovolji potrebe profesionalnog sportaša! Stvaranje osjećaja sitosti udruženo sa sposobnošću da olakšavaju probavu, ubrzavaju metabolizam i potiču razgradnju masti (ljute papričice, đumbir, cimet...) upotpunjujuje formulu za vitku liniju i optimiziran metabolizam.

Zamjenjuju sol
Zamjena soli začinima donijet će veliko olakšanje kardiovaskularnom sistemu, pomoći u snižavanju krvnog pritiska te smanjiti rizik od bolesti srca, posebno kod rizičnih pojedinaca; stoga ne čudi što se određeni začini predstavljaju kao "čuvari" srca i krvnih žila (bijeli luk, đumbir, ružmarin, kurkuma). Kardioprotektivnom učinku svakako uveliko doprinosi i prevencija ateroskleroze (nakupljanje kolesterolom bogatih naslaga po unutarnjim stijenkama krvnih žila koje - uz to što su ishodište upalnih zbivanja - s vremenom otvrdnu i postanu središtem trombogenih procesa).

U nastanku ateroskleroze ključnu ulogu igra lipidna (per)oksidacija (štetna metamorfoza staničnih/membranskih i cirkulirajućih masnih kiselina pod utjecajem oksidativnog stresa odnosno slobodnih kisikovih radikala), koju je u današnje vrijeme stresnog načina života i nezdrave prehrane gotovo nemoguće zaobići.

Svakodnevni unos nezdravih masnoća, manjak tjelesne aktivnosti te prehrana deficitarna voćem i povrćem kao izvorima antioksidansa (vitamini, minerali, polifenoli...) glavni je saveznik takve atake na kardiovaskularni sustav. Ovdje na scenu ponovno nastupaju začini sa svojim snažnim antioksidativnim, hipolipemijskim (snižavanje razine kolesterola) i protu-aterogenim djelovanjem. Takvim učinkom posebno se ističu đumbir, cimet, korijandar, kurkuma i vlasac.

Pise: Ana Marija Liberati Čizmek, dr.med., Vitamini.hr

< «		» >