Mušmula

Lijepo je znati

Potiče iz Azije ali 200 godina prije Krista prenesena je u Grčku i Italiju, te se udomaćila u cijeloj Europi. Mušmula pripada porodici ruža (Familiae Rosaceae).

 

 

Pripremila: Aida Omerašević

Rimljanima je mušmula bila omiljena voćka, pa su je sadili u svojim vojničkim taborima. Ova je biljka prirodni adstrigens, antidijaretiik, antiskorbut, hemostiptik i laksativ.

 

Koristi se za liječenje probavnih tegoba

Mušmula se koristi za liječenje konstipacije, neredovne stolice i drugih probavnih tegoba. Nedozrela mušmula se koristi za stezanje sluznice i zaustavlja krvarenje u usnoj šupljini, primjerice, krvarenje zubnoga mesa, zuba, afti i drugih krvarenja. Također se koristi i za protuupalno djelovanje. U ovakim slučajevima najpogodniji su pripravci od lista jer sadrži najviše tanina. Kora stabla može poslužiti i u liječenju malarije, a drvo mušmule je tvrdo i fleksibilno pa je pogodno za izrađivanje alatki i drugih naprava i pomagala.



Dobar laksativ

Mušmula sadrži mnogo vitamina C, šećera i pektina te se pomoću nje može liječiti i skorbut. Mušmula djeluje i u nekim drugim zdravstvenim tegobama. Naprimjer potiče rad žlijezde slinovnice i rad želučane žlijezde, a mesnati je dio dobar laksativ.  Sjemenke koje bubrenjem u vodi stvaraju sluz mogu poslužiti za obloge na oštećenoj koži. Sjemenke sadrže mali postotak cijanovodične kiseline i ne preporučuju se za upotrebu, ali u kontroliranim količinama koriste se za otapanje kamenca u bubregu i mjehuru.



Mnogi ne znaju za višestruku ljekovitost mušmule, pa je ovo voće skoro i zaboravljeno. Liječimo se kod različitih ljekara i pijemo razne tablete za ublažavanje bolova, a naši su preci koristili alternativnu medicinu i prirodne medikamente pa su stoga bili zdraviji i živjeli duže. Slijedimo njihov primjer - hranimo se zdravije, živimo sporije.

Izvor fotografija:


Naslovnica
Foto 1
Foto 2

Foto priče

Vratio se iz Italije i u BIH proizvodi koziji sir

Nešto poslije Teslića i Banje Vrućice, prateći korito Velike Usore, teškim drumom stižete do Blatnice i skretanja koje vas vodi za Očauš planinu. Nakon par kilometara cesta prestaje, pa se šumskim putem treba probiti do vrha. Dočekuje nas Miroslav Klječanin, farmer koji je na svojoj djedovini na Gornjem Očaušu, pokrenuo kompaniju “Mons Produkt” koja obuhvata farmu koza i preradu proizvoda od kozjeg mlijeka.

Opširnije... Link