Mušmula

Lijepo je znati

Potiče iz Azije ali 200 godina prije Krista prenesena je u Grčku i Italiju, te se udomaćila u cijeloj Europi. Mušmula pripada porodici ruža (Familiae Rosaceae).

 

 

Pripremila: Aida Omerašević

Rimljanima je mušmula bila omiljena voćka, pa su je sadili u svojim vojničkim taborima. Ova je biljka prirodni adstrigens, antidijaretiik, antiskorbut, hemostiptik i laksativ.

 

Koristi se za liječenje probavnih tegoba

Mušmula se koristi za liječenje konstipacije, neredovne stolice i drugih probavnih tegoba. Nedozrela mušmula se koristi za stezanje sluznice i zaustavlja krvarenje u usnoj šupljini, primjerice, krvarenje zubnoga mesa, zuba, afti i drugih krvarenja. Također se koristi i za protuupalno djelovanje. U ovakim slučajevima najpogodniji su pripravci od lista jer sadrži najviše tanina. Kora stabla može poslužiti i u liječenju malarije, a drvo mušmule je tvrdo i fleksibilno pa je pogodno za izrađivanje alatki i drugih naprava i pomagala.



Dobar laksativ

Mušmula sadrži mnogo vitamina C, šećera i pektina te se pomoću nje može liječiti i skorbut. Mušmula djeluje i u nekim drugim zdravstvenim tegobama. Naprimjer potiče rad žlijezde slinovnice i rad želučane žlijezde, a mesnati je dio dobar laksativ.  Sjemenke koje bubrenjem u vodi stvaraju sluz mogu poslužiti za obloge na oštećenoj koži. Sjemenke sadrže mali postotak cijanovodične kiseline i ne preporučuju se za upotrebu, ali u kontroliranim količinama koriste se za otapanje kamenca u bubregu i mjehuru.



Mnogi ne znaju za višestruku ljekovitost mušmule, pa je ovo voće skoro i zaboravljeno. Liječimo se kod različitih ljekara i pijemo razne tablete za ublažavanje bolova, a naši su preci koristili alternativnu medicinu i prirodne medikamente pa su stoga bili zdraviji i živjeli duže. Slijedimo njihov primjer - hranimo se zdravije, živimo sporije.

Izvor fotografija:


Naslovnica
Foto 1
Foto 2

Foto priče

Popovići proizveli na hiljade sadnica agruma

Supružnici Mile i Milka Popović iz bosanskogradiškog sela Gornji Karajzovci i ovu zimu proveli su gotovo bez predaha. Danonoćno su bdjeli u ogromnom plastenicima da bi sačuvali pola miliona sadnica cvijeća te više hiljada kalemljenih sadnica limuna, narandže i drugih agruma.

Opširnije... Link