Šipurak

Lijepo je znati

ImageRaste u cijeloj Europi i dijelu Azije gdje vlada umjerena klima. Izraste u visok trnovit grm, do dva metra.

Cvjeta u junu i julu, cvjetovi su mu svijetloružičaste boje, ugodna mirisa, a plodovi su jajastog oblika, crveno-narančaste boje, slatko-kiselo-nagorka okusa i sadrže velik broj tvrdih sjemenki. Raste po sunčanim rubovima šuma, uz puteve i ograde. U novije vrijeme njeguje se kao ukrasna biljka. Plodovi se ubiru u jesen, u septembru, oktobru i novembru. Upotrebljava se svjež i osušen. Suši se na temperaturi od 50° C da zadrži svoju prirodnu boju.

ImageBiljka iz kamenog doba
 
Iz daleke povijesti saznajemo, po nalazima u švicarskim sojenicama, da je šipurak još u kameno doba bio poznat i omiljen kao pekmez. Njegova ljekovitost spominje se u edama, djelima staroislandske književnosti i mitologije.

Plod šipurka sadrži značajan postotak voćnog šećera - 22%, bjelančevina 3,6% i masti 0,7%. Posebno je bogat vitaminom C - 1700 mg/100 g i on se kod šipka prilikom kuhanja ne uništava kao kod drugih čajeva. Zadržava se i nakon više sati stajanja. Zatim sadrži vitamine B1, B2, naicin i karotene (provitamin A), vitamin E.

Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija. Odlikuje se i bogatim sadržajem željeza, magnezija, fosfora i sumpora, zatim sadrži flavonide, tanin, voćne kiseline i pektine 25%.

Sjeme šipurka sadrži tragove vitamina C, dekstrin, vanilin, voćne kiseline i oko 9% ulja. U ulju dobivenom iz klice nalazi se 47 mg alfa i beta tokoferola (vitamina E) na 100 grama.
 
Čistač organizma

Vitamin C, u kombinaciji s ostalim mnogim korisnim tvarima u šipku, lako se apsorbira u probavnom traktu.

U prehrani se upotrebljava kao čaj, pekmez, marmelada.

ImagePreporučuje se naročito starijim osobama kod kojih je oslabljena apsorpcija u probavnim organima.

Šipurak je blag purgativ zbog sadržaja voćnih kiselina i pektina. Dobar je za dojilje, jer vitamin C prelazi u mlijeko i na taj način utječe na razvoj dojenčeta.

Čaj od šipka, pekmez i drugi proizvodi otklanjaju proljetni umor, malaksalost, pročišćavaju krv i potiču izlučivanje vode iz organizma. Zbog svog diuretskog djelovanja preporučuje se kod gihta, reume, bubrežnog pijeska i kamenca.

Preporučuje se u zimskim mjesecima, kada su česte prehlade i povišena temperatura, jer uspješno snižava povišenu temperaturu. Protiv prehlade dobro je piti šipkov čaj zajedno s lipom. Poznate su i mnoge ljekovite tinkture od šipka.

Čaj od šipka s lipom - pomiješa se 250 grama šipka i 200 grama lipe, dvije kašike mješavine prelije se 1 litrom hladne vode i lagano kuha pet minuta, ostavi da stoji 30 minuta. Doda se med i sok od jednog limuna. Dnevno se pije 2-3 šoljice čaja.

Izvor: www.zzjzpgz.hr

Foto priče

Vratio se iz Italije i u BIH proizvodi koziji sir

Nešto poslije Teslića i Banje Vrućice, prateći korito Velike Usore, teškim drumom stižete do Blatnice i skretanja koje vas vodi za Očauš planinu. Nakon par kilometara cesta prestaje, pa se šumskim putem treba probiti do vrha. Dočekuje nas Miroslav Klječanin, farmer koji je na svojoj djedovini na Gornjem Očaušu, pokrenuo kompaniju “Mons Produkt” koja obuhvata farmu koza i preradu proizvoda od kozjeg mlijeka.

Opširnije... Link