Baner

Smokva

Lijepo je znati

Uzgajana je u Mezopotamiji kod Sumera, u starom Egiptu, kao i na području Mediterana. Smokvu smatramo voćem najstarijih civilizacija.

U Egiptu se spominje 4000 godina prije Krista, a nađeni su i uklesani prikazi berbe smokava. Na Olimpijskim igrama atlete su tokom treninga jeli smokve, a zabilježeno je da su smokve bile najdraže Kleopatrino voće.Vučica je dojila Romula i Rema u sjeni smokve, a rimski političar Katon nagovorio je Rimski senat na 3. punski rat s Kartagom, bacivši među senatore izvrsne kartaške smokve. U Bibliji je smokva najspominjanija biljka. Često se umjesto jabuke navodi kao drvo spoznaje, a uz maslinu i lozu kao simbol obilja. Adam i Eva nosili su smokvin list, odnosno pregaču spletenu od listova smokve, a kad su zgriješili, sakrili su se u njenu sjenu.

Grci su smatrali da moć i snaga muškarca potječe od drveta smokve. Heleni su smokvu posvećivali osjetljivom i čulnom bogu Dioniziju koji je održao svoje obećanje i postavio falos od smokvina drveta na grob Polihimniji. Na taj način želio je sačuvati naklonost, slavu i samopouzdanje. Obična smokva uzgaja se zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom, naprimjer Čile, Australija, Južna Amerika i u državama Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.

 

Osjetljiva na nagle vremenske promjene

Smokvino stablo zahtijeva topla podneblja te plodna, rastresita tla. Osjetljiva je na nagle vremenske promjene. Odlikuje se prirodnim svojstvima za visoku i redovitu rodnost. Smokvino stablo može doživjeti i 70 godina. Razmnožava se reznicama.



Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe. Od njih se može praviti pekmez. Koriste se u kozmetici. Postoje podaci da je i Kleopatra koristila različite pripravke od smokve kako bi joj koža uvijek bila mekana.

Smokva, osim što ima veliki gastronomski značaj, u narodnoj medicini upotrebljava se za liječenje raznih bolesti. Za regulaciju probave potrebno je dobro oprane suhe smokve namočiti u mlakoj vodi i ostaviti 24 sata. Smokve sutradan treba pojesti, a vodu u kojoj su bile popiti. Čaj od kuhanih suhih smokava pije se za upalu grla. Ako je kašalj izrazito jak, pravi se napitak od šake samljevenih suhih smokava, 1 šake samljevenog rogača, malo kanjele i stučenog zaprženog šećera sa litrom crnog domaćeg vina uz stalno miješanje da ne zagori. Ohlađeni napitak se procijedi i daje bolesnoj djeci po tri puta na dan po jednu čašu. Mljevena suha smokva kuhana u vinskom sirćetu daje napitak koji je odličan za kamence na bubregu.

Obiluje karotinom

Smokva je hranjiva, niskokalorična, pogodna i za vegetarijance i za one koji preferiraju jela od divljači. Svojim sastojcima njeguje i štiti kožu od sunca. Obiluje, naime, karotinom koji je dragocjen u pripremi kože za izlaganje sunčanju, o čemu dovoljno govori činjenica da je jedan od glavnih sastojaka preparata za sunčanje.



Želite li savršeno preplanulu kožu, doručku uz smokvu obavezno dodajte i dinje, koje osim karotina sadrže i velike količine vitamina C, što sve zajedno koristi podmlađivanju kože.

Svježa sočna zelena smokva bogata je vitaminima B skupine, mineralima među kojima se ističe kalij, magnezij, kalcij te fosfor, a savremeni su istraživači otkrili kako neki njeni spojevi sadrže elemente korisne u borbi protiv malignih bolesti. Dobro je znati i kako u 100 g zelene smokve ima oko 40 kalorija, što nikako ne može ugroziti vašu liniju.

Potiče probavu i rad bubrega

Smokva je i jedan od rijetkih plodova koji se osušen koristi za pripremu džema. Iako se inače marmelade i džemovi pripremaju ukuhavanjem zdravih i zrelih plodova, jer se zrenjem povećava slador, izvrstan džem može se dobiti i od sušene smokve. Takve džemove posebno vole Amerikanci koji ih poslužuju s plemenitim plijesnima i uz jela od divljači.



Apsolutno sve slastice od suhe i svježe smokve nutricionisti diljem svijeta predlažu za prehranu djece i adolescenata, jer obiluju mineralima poželjnim za zdrav rast i razvoj. Osim toga, smokva potiče probavu i rad bubrega, tako da je povoljna i u prehrani osoba s reumatskim poteškoćama. No svakako treba napomenuti kako smokve ne smiju konzumirati dijabetičari i osobe s jakim gastritičnim tegobama.

Izvor fotografija:

Foto 1
Foto 2
Foto 3
Foto 4

Foto priče

Svježe domaće gljive sa tržišta BiH potisnule uvozne, godišnje se proizvede 2.200 tona

Uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu posljednjih nekoliko godina sve je zastupljeniji. Domaće svježe gljive sa našeg tržišta potisnule su uvozne, što uzgajivači smatraju najvećim uspjehom. Kažu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, a najavljuju i uspostavljanje procesa prerade gljiva, što bi im omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.

Opširnije... Link