Pitajte, odgovaramo

Molim pomoć i odgovor po pitanju savjeta za uzgoj mrkve na većim površinama, poznatoj tehnologiji, iskustvima, kako priremiti zemljište, gdje nabaviti sjeme, strojeve za obradu takvih nasada itd.

Pozdrav, Gordan

...........................................

Poštovanje Gordane,

Vrlo je teško i nezahvalno pisati tehnologiju proizvodnje povrtne kulture, jer situacija u proizvodnji ovisi od mnogo agro-klimatskih uvjeta. Ali, evo pokušat ću Vam reći neke uopćene stvari, a nadam se da ćete imati koristi od istih.

Za uspješnu proizvodnju mrkve treba izabrati duboka i plodna tla bogata organskim tvarima. Najbolja su laganija, topla i dobro strukturna tla. Teška, glinovita tla nepovoljna su za proizvodnju mrkve, jer, tvorenjem pokorice, sprečavaju normalno nicanje, a korijen se često deformira i puca. Mrkva je osjetljiva na visoku kiselost tla. Uspješno se može uzgajati na blago kiselim tlima pH vrijednosti od 5.5 - 6.8. Kod uzgoja na kiselijim tlima biljke su znatno sklonije oboljenjima.

Da bi se smanjila opasnost od bolesti i štetnika mrkva se obvezno mora uzgajati u plodoredu, te na istu površinu može doći tek nakon 3-4 godine. Najbolje su pretkulture one koje su obilno gnojene stajskim gnojem, a tijekom vegetacije nisu bile zakorovljene. Od povrtnih kultura to su rajčica, kupus i paprika. Dobre pretkulture su također zrnate i krmne mahunarke, krumpir, žitarice i višegodišnje trave. Mrkva je dobra pretkultura za većinu drugih kultura.

Obrada tla za mrkvu ovisi o pretkulturi, a obavlja se ljetnim plitkim oranjem iza kultura koje rano napuštaju tlo, te oranjem tijekom jeseni, odnosno jednim dubokim jesenskim oranjem iza pretkultura koje tlo napuštaju tijekom jeseni.

Sorte i hibridi namijenjeni za ljetnu i ranojesensku proizvodnju i korištenje u svježem stanju u kontinentalnim se područjima siju tijekom ožujka, a kasnije sorte i hibridi mrkve namijenjeni za duže čuvanje i preradu siju se tijekom travnja.

Rok sjetve naročito kasnih sorti i hibrida treba prilagoditi lokalnim uvjetima tako da usjev faze 5-8 razvijenih listova ne dođe u period niskih temperatura koje mogu izazvati tjeranje cvjetnih stabljika. Sjetva se obavlja preciznim sijačicama za povrće na prethodno pripremljene široke ili uske gredice najčešće u dvoredne trake. Razmak između dvoredova na širokim gredicama je 50 cm a između redova 5-7 cm. Razmak između sjemenki u redu je od 2 cm za rane sorte do 5 cm za kasne.

Uske su gredice razmaka najčešće 75 cm i na njih se također sije u dva reda. Uzgoj na gredicama omogućuje lakše vađenje, ali se sjetveni sloj brže suši, pa je sigurna proizvodnja jedino moguća uz natapanje.

Rane se sorte siju s 400-500 sjemenki po m2, što je 5-7 kg sjemena po hektaru, a kasne sa 100-120 sjemenki po m2 što je oko 1,5 kg/ha. Za sjetvu je uputno koristi kalibrirano sjeme krupnijih frakcija, obloženo zaštitnim sredstvima koja štite mlade biljčice od bolesti i štetnika. Sije se na dubinu 1-1,5 cm.

Vađenje mrkva obavlja se kada su se korjeni potpuno razvili i postigli oblik i veličinu karakterističnu za uzgajanu sortu, odnosno kada je sadržaj suhe tvari u korijenu najveći.

Za sorte i hibride mrkve kratke vegetacije to je tijekom srpnja i kolovoza, a onih pune vegetacije namjenjenih za duže skladištenje ili preradu od druge polovice rujna do sredine listopada. Mrkva se vadi strojevima čiji radni dijelovi nadižu korijen zajedno sa zemljom, čupači na principu beskonačnih traka hvataju lišće i isčupavaju korijen. Lišće s korijena se orezuje, a korijen transportnim sistemom odlaže u bunker.

Vađenje se može obaviti i dvofazno tako da se pokosi lišće i odstrani s parcele i onda vadilicama izvadi korijen. Vađenje se provodi za suha vremena i umjerene prosušenosti tla kako bi na korijenu ostajalo što manje zemlje. Prirodi mrkve kreću se od 35 - 50 t/ha, a kod kasnih sorata i hibrida namijenjenih skladištenju i preradi mogu biti i viši.

Što se tiče sjemena, uvijek tražite i kupujte deklarirana F1 sjemena. Takva sjemena su uvijek višestruko skuplja od sjemena koja nisu hibridi F1, ali u konačnici ta cijena je opravdana prinosima, naravno ako se zadovolje svi agrotehnički uvjeti u pripremi zemljišta i tijekom proizvodnje. Takva sjemena kupujte samo kod provjerenih prodavaca i trgovaca sjemensko/sadnim materijalom - koji Vam mogu izdati račun i potrebne deklaracije i garancije o čistoći i auentičnosti sjemena te njegovoj klijavosti.

Što se tiče strojeva, za nabavku istih molimo da se obratite kolegama koji uređuju i odgovaraju na pitanja iz oblasti poljoprivredne mehanizacije na ovom portalu.

U nadi da sam Vam barem malo pomogao

Srdačan pozdrav, Ivan
E: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript