Informacije o pčelarstvu u BiH potrebne za pisanje rada na temu "Pčelarstvo kao hobi ili profesija"

Pitajte, odgovaramo

Poštovanje,

Moje ime je Anela i studentica sam na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Iz predmeta Ekonomika preduzeća uzela sam temu "Pčelarstvo kao hobi ili profesija". Na Facebook-u sam našla stranicu Poljoprivreda.ba i oni su me uputili da se Vama obratim. Potrebne su mi informacije vezane za pčelarstvo u BiH. Ono što me zanima i zbog čega sam se odlučila obratiti Vama su slijedeća pitanja:

1. Koliko ljudi u BiH (ili u Kantonu Sarajevo) se uopšte bavi pčelarstvom?

2. Koliko od toga su muškarci a koliko žene?

3. Kakvo je stanje s mladima?

4. Koliko ljudi se pčelarstvom bavi iz hobija, a koliko njih živi od pčelarstva?

5. Koliko imamo registrovanih firmi koje se bave proizvodnjom meda i proizvoda od meda?

6. Da li postoje proizvođači koji izvoze u neke zemlje EU?

7. U kojem dijelu BiH ima najviše pčelara?

8. Zbog čega se ljudi bave pčelarstvom (npr.da li zbog uzgoja matica, meda...)? šta se najbolje prodaje?

9. Koliko naši uzgajivači pčela obično imaju košnica?

10.Neke zakonske regulative?

Dakle, zanima me sve, što više informacija o pčelarstvu u BiH. Tražila sam po internetu, ali malo je informacija o pčelarstvu u BiH. Moja ideja je da napravim i neko poređenje BiH s nekom od susjednih zemalja.

Ako ste u mogućnosti da mi pomognete, zamolila bih Vas da  mi pošaljete neki tekst ili da me uputite gdje mogu potražiti ove informacije.

Srdačan pozdrav,
Anela Tvica

...........................................................

Poštovanje Anela,

Ukratko da Vam odgovorim na Vaša pitanja.

1. U FBiH pčelarstvom se, prema nepotvrđenim podacima, bavi oko 8 000 - 10 000 ljudi. Pretpostavljam da u Kantonu Sarajevo ima oko 1000 pčelara. Nažalost, u BiH ne postoji baza podataka, a mi u Unsko-sanskom kantonu tek sada za naš kanton radimo prvu bazu podataka u FBiH, dok su u RS uveliko napredovali na ovom polju.

2. Žene su veoma malo zastupljene u pčelarstvu, negdje oko 5% prema našim podacima u USK.

3. U posljednje vrijeme mladi ljudi se sve više odlučuju za pčelarstvo. U USK je u posljednjih par godina organizirano više škola pčelarstva koje su pohađale uglavnom mlade osobe, pa je u USK omjer mladih i starijih ljudi skoro izjednačen što je veoma dobar pokazatelj za budućnost.

4. Negdje oko 3-5 % su pčelari profesionalci koji žive od pčela. Ostali su uglavnom oni koji se pčelarstvom bave iz hobija ili ljudi s više košnica koji ne žive samo od pčelarstva, dakle amateri.

5. U BiH ima svega nekoliko punionica registrovanih za punjenje meda. U USK to je Apimed iz Sanskog Mosta koji očekuju i certifikat za izvoz meda u EU, a u ostalim dijelovima BiH, mislim da ih ima u Trebinju i Ljubuškom, mada nisam siguran.

6. Za izvoz meda u EU još uvijek ne postoji odobrenje, ali nedavno je stigao dopis da bi se med mogao naći na listi za izvoz u EU. No ovdje se javlja jedan problem, jer se mi prije svega plašimo da nemamo dovoljne količine meda, ali i toga što su naši pčelari u nepovoljnom položaju u odnosu na pčelare iz EU zbog cijene meda. Njihove pčelare koji se bave izvozom meda država podržava određenim poticajima, pa oni mogu davati med i po nižim cijenama, za razliku od naših pčelara koje, nažalost, država ne podržava ni u jednom segmentu. Dakle, u samom startu, naši pčelari su u teškom položaju čak i ako nam odobre izvoz meda u EU, uprkos činjenici da imamo sigurno najkvalitetniji med u regiji.

7. Pretpostavljam da u Tuzlanskom kantonu ima najviše pčelara, ali i kod nas u USK posljednjih godina se u velikom broju povećao broj pčelara. Samo u posljednje dvije godine, kroz razne vidove škola pčelarstva, odškolovano je preko 200 novih mladih pčelara početnika, što daje garanciju uspjeha mladih ljudi.

8. Veliki broj pčelara se bavi pčelarstvom iz hobija, ljubavi, uživanja, ali i zbog sve težeg stanja u državi, pa tako pronalaze određenu zaradu. Sve ono što pčela proizvede se prodaje, dakle svi pčelinji proizvodi pronalaze svoje mjesto na tržištu. U posljednje vrijeme pored meda, rojeva i polena, sve više pčelara se opredjeljuje za proizvodnju matične mliječi, a ima i pokušaja proizvodnje pčelinjeg otrova što bi svakako bio veliki korak u pčelartsvu, kao i bavljenje apiterapijom.

9. U BiH postoje pčelari koji imaju nekoliko košnica, kao i oni sa 200, 300 pa čak i preko 500 košnica. Procjenjujemo da je prosječan broj košnica 40-60 košnica po pčelaru.

10. Nažalost, u FBiH ne postoji zakon o pčelarstvu, ali u RS postoji zahvaljujući SUPRS-u i gospodnu Maksimoviću koji je izvršio pritisak na Ministartsvo poljoprivrede RS, pa oni imaju dosta dobro uređeno pčelarstvo. Oni su sproveli zakonske akte i na taj način uredili ovu oblast. Prema trenutnom stanju u FBiH ne zna se da li će i kad pčelarstvo biti uneseno u zakon. Dok je na čelu Ministarstva bio ministar Damir Ljubić, bilo je dobrih pokazatelja i njegovo Ministarstvo je imalo razumijevanja za pčelare, pogotovo oko poticaja. Nažalost, s novom postavkom u Ministarstvu ne zna se kada će to doći na red.

Pčelarstvo nije samo proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda. Pčelarstvo je od općeg društevnog interesa, jer pčele su mnogo važnije kao oprašivači (polinatori) raznih biljnih kultura. Čovjek u svojoj ishrani danas koristi preko 80 namirnica koje se dobijaju direktnim ili indirektnim oprašivanjem pčela. Zato trebamo čuvati i zaštititi naše pčele. Nismo ni svjesni da sam opstanak čovjeka ovisi velikim dijelom od pčela kao oprašivača.

Svako dobro vam želim, 
Sulejman
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Ukoliko i vi želite dobiti besplatan savjet pošaljite upit na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Foto priče

Popovići proizveli na hiljade sadnica agruma

Supružnici Mile i Milka Popović iz bosanskogradiškog sela Gornji Karajzovci i ovu zimu proveli su gotovo bez predaha. Danonoćno su bdjeli u ogromnom plastenicima da bi sačuvali pola miliona sadnica cvijeća te više hiljada kalemljenih sadnica limuna, narandže i drugih agruma.

Opširnije... Link