Američka trulež u košnicama

Pitajte, odgovaramo

ImageOtkrio sam u jednom društvu ATL pa me zanima, pošto nisam u  toku, koliko su se zakoni o pčelarstvu mijenjali u odnosu na one iz  SFRJ i gdje sve to mogu potpuno naći? Dva puta sam poslao uzorke u  Sarajevo, ali u ovoj državi, obzirom na birokratsku ažurnost, dok oni reaguju, ja mogu zaraziti cijelu BiH.

ATL je sakriveni problem koji pčelari kriju, ne shvatajući da je to oštrica uperena  baš u njih same, dok druge sve to i ne zanima - na svom sam se slučaju uvjerio. Ja sam, izgleda, jedna od rijetkih budala koja nastupa otvoreno. A logika govori, ljudi od struke bi jedva dočekali ovakve slučajeve da se praktično dodatno educiraju i napreduju, a ne da veterinare uče nepismeni. Apsurd do apsurda.

Unaprijed hvala, pozdrav i svako Vam dobro, Esad Jusić

...................................................

Lijep pozdrav gospodine Jusiću,

Ja ću Vam navesti primjer jednog našeg pčelara koji je posumnjao da se radi o američkoj truleži (gnjiloći). Kao pošten pčelar prijavio je, i dok je inspekcija izašla na teren i utvrdila da se uistinu radi o ATR - uginule su sve pčele. Nažalost, on je kupio kamion sa pčelama iz drugog kantona koji je bio zaražen, a vlasnik kamiona mu "podvalio za jeftine pare". Mi mo?emo posumnjati ali samo laboratorijska analiza mo?e sto posto dokazati da se uistinu radi o ATR. Ovaj momak je htio baš to, da zaštiti svoje komšije/susjede pčelare.

Inspekcija mu je naredila da mora spaliti sve košnice, što je on i uradio, radi zaštite drugih pčelara. Normalno, očekivao je onda kao pošteni građanin da dobije određenu nadoknadu, nažalost od institucija ništa. Sad se on i mnogi drugi pitaju da li uopće prijaviti ili kao jedan broj pčelara, da li zbog stida i srama ili zbog bojazni od gubitka pčelinjih društava, šute i pokušavaju antibioticima da "liječe" što je zabluda, jer samo trenutno zadrže djelovanje bakterije Paenibacillus larvae, ali njena spora ostaje desecima godina i opet kasnije nanosi još veću štetu.
Dakle, ostaje dilema... Zakonski bi trebali prijaviti,a realno - svakom pčelaru je na volju, hoće li ili neće prijaviti. Nažalost, kod nas dosta toga još nije uređeno, pa ni pčelarstvo. Vjerovatno neki ljudi na važnim funcijama još nisu ni svjesni važnosti pčelinjih društava i prirodnih resursa koja ima naša lijepa BiH.

Nadamo se da je vrijeme da sjednemo svi zajedno i javno progovorimo o značaju pčela, više kao oprašivača biljaka, nego proizvođača pčelinjih proizvoda i da probudimo svijest raznih institucija u ovoj državi.

čovjek se treba upitati ima li šanse za opstanak bez pčela, jer veliki broj namirnica koje mi svakodnevno koristimo u našoj ishrani, porijeklom su od biljnih vrsta koje ovise od pčela kao oprašivača.

Svako dobro vam želim, Sulejman

Foto priče

Nekad su sadili žitarice, a danas lješnjak

Na temu sadnje, uzgoja i obrade lješnjaka u protekle dvije godine u Livnu je održano nekoliko predavanja, a ogledno imanje na kojemu se praktično pokazivala pravilna rezidba voćke bilo je ono u vlasništvu Vlade Matića u obližnjim Grborezima.

Opširnije... Link