Poljoprivrednici će morati biti registrovani i u sistemu PDV-a kako bi koristili sredstva EU

Vijesti - Najave

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini moraju biti registrovani kako bi mogli računati na novčana sredstva Evropske unije. Kako bi se povukla sredstva IPARD-a poljoprivrednici svoje farme moraju registrovati i biti u sistemu PDV-a, a stanje u vezi sa zemljištem, životinjama i drugim podacima moraju redovno ažurirati u registru.

Od prošle godine svi poljoprivrednici koji nisu upisani u registar ne mogu dobijati ni novčanu pomoć entiteta. Ipak, nisu svi registrovali svoja poljoprivredna dobra, a vrlo mali broj ih je u sistemu PDV-a, što će predstavljati problem u budućnosti za njihov razvoj i rad kada BiH uđe u EU.

Kako nam je rečeno u Minstarstvu poljoprivrede Republike Srpske, u registar je 2016. godine bilo upisano 35.168 gazdinstava, od čega je komercijalnih 4.072. Već sljedeće godine broj registrovanih gazdinstava se povećao na 37.009 i povećan je broj onih koji su ažurirali podatke na vrijeme te ostvarili pravo na poticaje. U ovoj godini podatke je do 30. aprila ažuriralo 25.035 gazdinstva. Rok ističe 15. maja.

Na području Federacije BiH prošle godine su bila registrovana 72.424 gazdinstva.

Popis poljoprivrede 2020. godine

Ipak, BiH još uvijek nema sublimirane i potpune podatke o broju obradivih površina, broju stoke i kultura koje se uzgajaju na farmama. To treba biti regulisano poljoprivrednim popisom. Kako nam je rekla Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH, naša država bi u skladu s EU regulativom o poljoprivrednim popisima trebala implementirati poljoprivredni popis 2020/2021. godine kada će se raditi u zemljama EU.

"U skladu s tim, Agencija za statistiku BiH u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku prati aktivnosti i učestvuje na sastancima koje organizuje Eurostat vezano za pripreme sljedećeg popisa poljoprivrede. Prate se i razmatraju modaliteti za prikupljanje podataka koji će se koristiti u EU u narednom popisu poljoprivrede s ciljem da se pronađe adekvatan modalitet koji će se primijeniti u BiH. Za daljnje pripreme, preduslov je definisanje legislativnog okvira koji će omogućiti efikasno i kvalitetno provođenje popisa poljoprivrede u BiH", kazala nam je Adembegović.

Upitnik sadrži varijable i indikatore o identifikacionim podacima gazdinstva, veličini gazdinstva, podacima o raspoloživom i korištenom poljoprivrednom zemljištu (po kulturama), podacima o vrstama i kategorijama stoke, raspoloživoj mehanizaciji, detaljne informacije o radnoj snazi, navodnjavanju, objektima za uzgoj životinja, agro-okolišnim indikatorima (korištenje pesticida i đubriva), indikatorima ruralnog razvoja i pristupa državnoj i EU pomoći. Prema riječima Adembegović, u saradnji s ministarstvima poljoprivrede u upitniku se mogu naći i nacionalni specifični indikatori.

"U BiH poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora bh. ekonomije. Karakterizira ga veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja ipak znatno doprinose GDP-u zemlje. Sektor ima značajne potencijale razvoja, posebno u slučaju odgovarajućeg restrukturiranja i modernizacije. Zbog toga nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim", kazala je.

Krajem prošle godine Agencija za statistiku BiH je provela i anketiranje 10.000 poljoprivrednih gazdinstava. Anketari su prikupljali podatke o površinama i ostvarenoj proizvodnji ratarskih kultura, povrća, voća i grožđa, planovima sjetve za narednu godinu, brojnom stanju stoke i stočne proizvodnje, klanju stoke na gazdinstvu, proizvodnji i upotrebi mlijeka, potrošnji, bilansu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, radnoj snazi, vrijednosti i površinama kupljenog i zakupljenog poljoprivrednog zemljišta. Ovi podaci se pipremaju u saradnji s EUROSTAT-om i bit će objavljeni sljedeće godine.

Bude vraćeno i do 75 posto sredstava

Prema podacima Ureda za harmonizaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, koje je direktor Hamdija Čivić predstavio na Konferenciji savjetodavaca u poljoprivredno-prehrambenom sektoru krajem prošle godine, javni trošak sredstava IPARD-a ne prelazi granicu od 50 posto, ali postoje izuzeci. Tako za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava koja vode mladi poljoprivrednici u dobi do 40 godina imaju 65 posto povrata, za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima 70 posto, dok je 75 posto za kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima ako su investitori mladi.

"Potencijalne korisnike određuje država korisnica. Korisnici moraju biti registrovani u registru poljoprivrednih gazdinstava/klijenata i ne smiju biti u vlasništvu države više od 25 posto. Također, ne smiju imati dugovanja prema državi i moraju imati adekvatnu stručnu spremu", kazao je Čivić tokom prezentacije.

Prihvatljivi troškovi su izgradnja ili poboljšanje nepokretne imovine, nabavka novih mašina i opreme, troškovi nabavke postrojenja za biogas i solarnu energiju te opći troškovi do gornje granice od 12 posto (za arhitekte, inžinjere i ostale konsultantske naknade) i troškovi pripreme biznis plana u iznosu od četiri posto od ukupnog ulaganja (ne više od 6.000 eura).

Hrvatskoj bilo zabranjeno saditi vinograde

Za sada nije poznato da li će BiH imati neka ograničenja u smislu broja uzgoja određene vrste stoke, sadnje povrća/voća/bilja i slično kao što je imala Hrvatska. Susjedima je bila zabranjena sadnja novih vinograda, a imali su i carinu na određene proizvode. Ranije je bilo navedeno kako će BiH imati određena ograničenja kada je riječ o izvozu junetine, ribe, vina i šećera, ali detalji će biti poznati kako se BiH bude približavala EU.


Izvor: Klix.ba

Foto priče

Safet Salković pet decenija druguje s pčelama: One su zlopamtila, ali i odlični meteorolozi

Zbog ovogodišnjih odličnih prinosa meda pčelari u Tuzlanskom kantonu (TK) već sada zadovoljno trljaju rukama. Kako kažu, kvalitet meda je odličan, a osim na domaćem, bit će zastupljen i na tržištu Evropske unije.

Opširnije... Link