Baner

Veća poticajna sredstva i redovna isplata garant opstanku mljekarstva

Vijesti - Najave

Šef Odjeljenja za razvoj poljoprivrede u Gradskoj upravi Prijedora, Tatjana Marić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla je da je u poslednjih poslednjih 11 godina iz gradskog budžeta izdvojeno dva miliona KM za razvoj poljoprivrede, od čega je najveći dio usmjeravan u stočarstvo.

Prema zvaničnim podacima na području tog grada je 2016. godine evidentirano 16 hiljada goveda, 24 hiljade svinja, 37 hiljada ovaca i sitne stoke, hiljadu koza i više desetina hiljada peradi, što predstavlja solidnu obnovu stočnog fonda u odnosu na pad u 2004. godini.

"Sve ove godine bile su takve kakve jesu, ekonomski teške, međutim uspjelo se na terenu, kako sa samim proizvođačima, tako i sa određenom izradom analitike i strateških dokumenata provesti aktivnost na stabilizaciji stočnog fonda“, kazala je Marić.

Dodala je da je u uređenju u toj djelatnosti veliki doprinos dalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a izdvajanjem značajnih sredstava i to najvećim dijelom u govedarstvo, u kojem su najuređeniji tržišni odnosi i gdje je farmerima kroz organizovani otkup mlijeka zagarantovano ostvarivanje zarade.

Na prijedorskom području registrovano je 40 većih farmi, od kojih se 80 posto odnosi na farme muznih krava i na kojima je u skladu sa "Pravilnikom o kvalitetu svježeg sirovog mlijeka" standizovana njegova proizvodnja.

Marić je kazala da zbog nedostaktka prerađivačkih kapaciteta na tom području posljednjih godina nije bilo veće proizvodnje mesa, ali da su prijedorski farmeri sa pokretanjem proizvodnje u Industriji mesa i mesnih prerađevina IMPRO, čiji je novi vlasnik "Agrocop" iz Cazina, dobili mogućnost da se više posvete tovu stoke i plasmanu mesa na lokalnom tržištu.

Ona je rekla da su svi segmenti u poljoprivredi uslovljeni jedni drugim i da se pogotvo stočarstvo ne može odvojiti od ratarske proizvodnje i stoga smatra da se uz sve poticaje za stočarsku proizvodnju, trebaju uvećati regresima za dizel gorivo i sjetvu žitarica.

"Napreduje se u izdvajanjima kako samih proizvođača, tako u izdvajanjima sa lokalnog i republičkog nivoa i nadam se da će u dogledno vrijeme doći do boljih tržišnih odnosa, tako da će i oni, koji ne ulaze u broj većih farmi razmišljati o tome da povećaju svoje kapacitete", istakla je Marić.

 

Sve manje stoke, sela se prazne

Povećanju poticajnih sredstava i naročito njihovoj redovnoj isplati sa nivoa RS-a, ali i povećnju cijene mlijeka, nada se i Zoran Karajica iz sela Donji Garevci i upozorava da će ukoliko se nastavi sa dosadašnjom praksom, mogli očekivati veliki problemi.

"Nas proizvođača mlijeka nestaje i neće nas puno ostati. Sela su pusta, prazna i stoke je sve manje. Težak je ovo posao, ima dosta odricanja i puno obaveza i malo ko od ovih mlađih hoće da se bavi ovim poslom. Nažalost, tako je" rekao je Karajica.

Smatra da su iz resornog ministarstva uvidjeli da dosadašnji njihov odnos prema farmerima ne vodi ničemu i da su, nedavno isplatili zaostale poticaje.

Shvativši da svojom platom ne može obezbjediti egzistenciju četvoročlanoj porodici, napustio je preduzeće i od 2004. godine njegovo osnovno zanimanje je uzgoj muznih krava.

U stajama na svom imanju ima trenutno 85 grla stoke, među kojima je najviše muznih krava, te teladi, junadi i bikova.

Mljekari "Mlijekoprodukt" iz Kozarske Dubice mjesečno isporučuje oko 22 hiljade litara mlijeka.

"Sa mljekarom smo od prvog dana i imamo izuzetnu saradnju. Redovna je u isplati, mada je u poslednje dvije godine cijena mlijeka išla dole, a sada nešto najavljuju da će od Nove godine krenuti sa povećanjem cijene," kazao je Karajica.

Karajica je rekao da mu je poznato da su pokrenuti proizvodni kapaciteti u IMPRU i da je ukoliko bude solidna otkupna cijena, spreman izgraditi novi objekat na svom imanju i uzgajati i tovnu stoku.

Među većim farmama na prijedorskom području nalazi se i farma bračnog para Šarengaća, koja se bavi proizvodnjom pilećeg mesa.

Ovom djelatnošću su se bavili i u Hrvatskoj, a njom su se nakon izbjeglištva u Prijedor počeli baviti 2000. godine.

 

Konkurenciji odolijevaju kvalitetom

Proteklih godina farma se proširivala i sada se u jednom turnusu uzgaja od šest do sedam hiljada pilića u pet različitih uzrasta.

Na farmi je trenutno zaposleno šest radnika, koji se brinu o uzgoju pilića, a bračni par Šarengaća ukupno zapošljava 20 radnika.

Njihov sin Nemanja rekao je da pileće meso plasiraju na prijedorskom i neke manje količine na banjalučkom tržištu i osim što ga prodaju u svoje dvije prodavnice, ono se može kupiti i u mnogim mesnicama, prehrambenim trgovinama, a isporučuju ga i restoranima.

Napominuo je da im se u više navrata dešavalo da je potražnja bila veća od ponude, kao i to da su njihovi pileći ćevapi i pljeskavice, rađene od čistog mesa i pileće hrenovke naišli na jako dobar primjem kod potrošača.

"Mi odoljevamo konkurenciji kvalitetom naših proizvoda i zahvaljujući tome opstajemo već preko 20 godina" kazao je Nemanja.

Prema njegovim riječima na tim prostorima je uvijek bila prisutna nelojalna konkurencija, gdje su se neke velike kompanije, podržane od politike smjenjivale u pokušajima da na ovim prostorima ostvare monopol, ali da im to do sad nije uspjelo, te izrazio nadu da ni budućim to neće poći za rukom i da će manje farme uspjeti opstati.

Naveo je da im veliki problem predstavlja nesrazmjer između cijene pilećeg mesa i pileće hrane i naveo da se od kada pamti cijena pilećeg mesa ne mijenja dok cijena pileće hrane svake godine poskupljuje.

Rekao je da uzgoj pilića i proizvodnja mesa zadovoljava sve propisane standarde i da po tom osnovu dobijaju poticajna sredstva od lokalne zajednice i resornog ministarstva.

 

 

Izvor: AA

Foto priče

Nemaju ni put ni struju, ali prave najbolji sir na Balkanu

“Zlatni sir” sa farme “Zlatni Bor” iz istoimenog sela u fočanskoj mjesnoj zajednici Zavait osvojio je zlatnu medalju za najbolji sir na Šestom festivalu balkanskih sireva u Beogradu.

Opširnije... Link