Zbog snijega i grada manji urod gradačačke šljive

Vijesti - Najave

S obzirom na snijeg i mraz te udare grada koji su proteklog proljeća pogodili Bosnu i Hercegovinu, ovog ljeta došlo je do smanjenja uroda šljive.

Po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton, a uzgajivači i izvoznici će na kraju ove sezone sigurno osjetiti posljedice zbog uroda koji je ispod prosjeka.

Baš u vrijeme kada su šljivi trebali sunčani dani i ugodne proljetne temperature zraka, našu zemlju su sasvim nenadano pogodili snijeg, mraz i udari grada koji su nanijeli velike štete ovoj voćki u beharu. Upravo zbog toga ove sezone je znatno manje uroda.

 

Kvalitet gradačačke šljive prepoznat u EU

Inače, po ovoj vrsti voća posebno je poznat Tuzlanski kanton u kojem se od općina najviše ističe Gradačac, čija je šljiva nadaleko poznata.

Njen kvalitet prepoznat je širom Evropske unije (EU), a posebno u Njemačkoj. Do toga sigurno ne bi došlo da proizvođači posebnu pažnju ne poklanjanju kvalitetu šljive koja se izvozi, dok otkupljivači veliku akcent stavljaju na proces pripreme za plasman na vanjsko tržište.Određuje se kakvoća i kvalitet, datum berbe, vrši se ravnomjerno pothlađivanje šljiva na temperaturi od dva stepena kako bi proizvod bio spreman za plasman na evropsko tržište.

Na području Gradačca berba rane šljive i takozvane "ljepotice" je završena, dok je u toku berba one koja je namijenjena izvozu iz BiH.

"Urod je ove godine ispod očekivanog, najviše zbog mrazeva, jer baš kada je šljiva bila u beharu imali smo dva do tri udara mraza što je dosta uticalo na urod. Također, veliki dio uzgajivača ove godine na kvalitetan način šljivu nije zaštitio protiv određenih bolesti, tako da mnogi nisu mogli ni plasirati svoj proizvod", rekao je za Klix.ba Ibrahim Latifović iz gradačačke poljoprivredne zadruge Late koja se bavim uzgojem i otkupom šljive.

I pored svih problema sa kojima su se uzgajivači i otkupljivači susreli ove godine, Latifović ističe da je kvalitet gradačačke šljive veoma dobar.

"Sad imamo malo problema zbog nedostatka kiše, zbog čega je plod ostao sitniji, ali zadovoljit ćemo evropsko tržište. Tome u prilog ide činjenica da ono što smo dosad plasirali zadovoljilo je ovo tržište koje ima izuzetno stroge kriterije", ističe Latifović.

Kada je riječ o otkupnim cijenama, ona se za "ljepoticu" kreće od 70 feninga po kilogramu, dok je za stenli 65 feninga, što je u odnosu za proizvode koji su mnogo zahtjevniji, smatra on, sasvim solidna cijena, kojom su zadovoljni uzgajivači, ali i otkupljivači.

 

Srbija najveći konkurent

Najveći konkurent bh. šljivi trenutno je ona iz Srbije koja ujedno slovi i za jednog od lidera u regiji kada je u pitanju ova oblast.

"Oni su jedni od tih koji i diktiraju cijenu šljive, ali naša sreća u cijeloj priči je da mi stižemo nekoliko dana ranije. Naime, dovoljno je pet do šest dana da krenemo prije, a kupac koji je s nama dogovorio saradnju istu neće prekinuti", navodi Latifović.

Prema dosad urađenim procjenama otkupljivača i proizvođača sa područja Gradačca, ova općina na godišnjem nivou može izvesti blizu 20 hiljada tona šljive, međutim za to je potrebna kvalitetna pomoć države, koje zasad nema.

Prema podacima Privredne komore TK najveći izvoz šljive iz naše zemlje na evropsko tržište zabilježen je 2013. i on je iznosio preko 10 hiljada tona, a najlošija je bila prošla godina kada je izvan BiH plasirano svega 5,5 tona u vrijednosti od blizu 7,2 miliona maraka.

 

S vodećeg spala na peto mjesto

Pod vodeću izvoznu kulturu u BiH trenutno spada zamrznuta malina, a potom jabuka, kruška, krastavac te šljiva koja je sa slavnog prvog spala na peto mjesto.

"Kada kod nas određena kultura dostigne maksimum u izvozu i proizvodnji, upravo zbog nedostatka državnih potpora i brige o proizvodnji dolazi do sunovrata, odnosno pada tih proizvodnji te je potrebno nekoliko godina da se ona obnovi i vrati na tržište na kojem je vrlo teško opstati, jer dolaze novi igrači koji su spremniji i jači", smatra Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Za sve uspjehe koji se trenutno postižu na vanjskom tržištu, smatra on, jedino su zaslužni ljudi na terenu koji rade bez osmišljenih strategija i potpora sa bilo kojeg nivoa vlasti.

"Mi za državu ne postojimo. Dovoljno je da samo krenemo od jedne općine koja se samo brine da uzme novac za obnovu gazdinstva i slično. Što se tiče kantona, TK je do prošle godine trebao da izdvaja 10 miliona KM, a oni su izdvajali tri što je nedopustivo. Država, federacija, kanton i općina ništa ne izdvajaju za nas, ali zato mi moramo da plaćamo razne takse i slično. Ako to ne uplatimo ne možemo dobiti potvrdu o izmirenim obavezama. Dakle, država umjesto da nam daje ona što nam pripada, gleda na bilo koji način da nam otme", naglašava Latifović.

Proizvođačima šljive mnogo znači i blagovremeno isplaćivanje poticaja. Upravo to im može pomoći na putu osiguranja kvalitetnog proizvoda koji zasigurno nije teško plasirati na tržište.

Selimović ističe da je također potrebno uložiti i u protivgradnu zaštitu koja spada u kapitalne investicije, a nije ih moguće realizirati bez podrške države.

"Mi već skoro četiri godine sa federalnog nivoa uopće nemamo izdvajanja za kapitalne investicije u poljoprivredi, odnosno investiranja u nove tehnologije i opremu koja je veoma bitna kada je u pitanju ova kultura", navodi Selimović.

Kao nedostatke na terenu, naš sagovornik ističe i kalibrator stanicu koja je namijenjena za malo pakovanje šljive, koje se uglavnom radi ručno.

"Izuzev 'Maočanke' koja to radi u manjem obimu, svi ostali proizvođači to obavljaju ručno. Danas savremene kalibrator stanice u sebi imaju ugrađene kamere i linije uz pomoć kojih se vrši selekcija plodova po krupnoći i intenzitetu boje. Uz pomoć toga se obavlja malo pakovanje koje odmah ide u maloprodaju", pojašnjava on.

Zbog nedostatka ove tehnologije štetu osjete i otkupljivači koji se bave izvozom. Naime, nabavkom bi se obustavio rinfuzni izvoz šljive iz naše zemlje koji predstavlja najnepovoljniji način trgovine.

 

Nemamo ni centralnu bazu podataka

Istaknimo i to da naša zemlja nema ni centralnu bazu podataka zasada šljive, vlasnika površine, strukture sortimenta i slično.

"Ukoliko ne raspolažemo sa takvim podacima, mi i ne znamo šta nudimo na tržištu i kakav je kvalitet. Vrlo često se ponavlja priča kako nemamo adekvatnu strukturu sortimenta na terenu, prema potražnji tržišta, međutim kako uraditi bilo kakvu promjenu ako nemamo bilo kakvu bazu podataka. To je informacini sistem koji prati zasade na terenu, odnosno njihovo stanje, sortiment, plodonošenje i starost", zaključio je Selimović.

Iz svega spomenutog slobodno možemo reći da dok BiH konačno ne preuzme obavezu koja joj pripada kada je u pitanju ova oblast, staru slavu po pitanju visine izvoza šljive izvan granica naše zemlje, teško da ćemo moći ponovo postići.

 

Izvor: Klix.ba

Foto priče

Nekad su sadili žitarice, a danas lješnjak

Na temu sadnje, uzgoja i obrade lješnjaka u protekle dvije godine u Livnu je održano nekoliko predavanja, a ogledno imanje na kojemu se praktično pokazivala pravilna rezidba voćke bilo je ono u vlasništvu Vlade Matića u obližnjim Grborezima.

Opširnije... Link