Uvoz hrane u BiH pet puta veći od izvoza

Vijesti - Najave

Uvoz hrane u BiH premašio je 2,5 milijardi maraka, dok izvoz prehrambenih proizvoda istovremeno iznosi tek oko 500 miliona maraka, rekao je to juče u Sarajevu Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Spoljnotrgovinske komore BiH.

On je naglasio da je prehrambena industrija u BiH u izuzetno teškoj situaciji i slabo konkurentna zbog velikog uvoza proizvoda iz zemalja okruženja i nedovoljne podrške institucija BiH. Isto tako, poljoprivredni proizvođači iz BiH po ko zna koji put upozoravaju da su uzroci za takvo stanje poroznost granica BiH i nekontrolisani uvoz svih poljoprivrednih proizvoda.

Naglašavaju da bi stanje moglo biti još gore, ukoliko se Hrvatskoj, kao članici EU, dozvoli da istovremeno uživa trgovinske povlastice iz CEFTA.

Hasić je na seminaru o temi "Kako poslovati s Njemačkom s posebnim osvrtom na prehrambenu industriju", rekao Srni da je cilj ovog skupa da pomogne privrednicima da se pripreme za unapređenje izvoza i povećanje konkurentske sposobnosti. Prema njegovim riječima, uspostavljanje mehanizma koordinacije i tradicionalna trgovina su neki od uslova koje je EU postavila za aplikaciju BiH.

"Naš stav je i dalje da BiH mora da ima isti tretman kao i ostale zemlje EU kada je riječ o trgovini i trgovinskim odnosima. BiH ne može da prihvati uslove trgovinskih odnosa s Hrvatskom po principu CEFTA sporazuma, odnosno potpune liberalizacije 15 grupa proizvoda", rekao je Hasić. On naglašava da bi, ukoliko bi se to desilo, prehrambena industrija došla u veoma teško stanje.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kao uzroke takvog stanja navodi poroznost granica BiH i nekontrolisani uvoz, kada je u pitanju bilo koji od proizvoda iz oblasti agrara.

"Prije svega tu je riječ o voću, povrću, mesu i mliječnim prerađevinama, koje mi definitivno možemo proizvesti u potrebnim količinama za naše tržište, ali i za izvoz", rekao je Marinković. On je naveo da je pogrešnom politikom dozvoljenog nekontrolisanog uvoza domaći poljoprivrednik uništen i doveden na rub egzistencije.

"Sa druge strane, raspolažemo prirodnim resursima koji garantuju kvalitetnu hranu, bez pretjeranih količina pesticida, što može biti dobra predispozicija i izvoznom sistemu. Međutim, fale nam organizovana proizvodnja, sigurno tržište i zaštita domaće proizvodnje kada je u pitanju cjelokupna poljoprivredna proizvodnja", rekao je Marinković. Ukoliko se Hrvatskoj dozvoli da kao članica EU uživa i povlastice iz CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini, on smatra da će to biti još veći negativni trend za bh. privredu.

"Mislim da je apsurdno uopšte razmišljati o takvoj mogućnosti, a kamoli to dozvoliti. To bi definitivno bio potpuni krah domaćeg poljoprivrednika i mislim da bismo onda imali samo još veći broj socijalnih slučajeva u ovoj našoj napaćenoj zemlji", poručio je Marinković.

Hato Brener, predstavnik njemačkog Međunarodnog poslovnog servisa, rekao je da Njemačka, sa 80 miliona stanovnika, ima velike potrebe za prehrambenim proizvodima. On ističe da Njemačka iz Evrope uvozi 30 odsto prehrambenih proizvoda i da BiH, koja je dio Evrope, može dijelom da zadovolji ove potrebe. Brener je sugerisao da bi bilo dobro kada bi se više firmi iz BiH pojavljivalo na sajmovima u Njemačkoj, gdje bi uspostavile kontakte i predstavile svoje proizvode.

Izvor:
Nezavisne novine

Foto priče

Popovići proizveli na hiljade sadnica agruma

Supružnici Mile i Milka Popović iz bosanskogradiškog sela Gornji Karajzovci i ovu zimu proveli su gotovo bez predaha. Danonoćno su bdjeli u ogromnom plastenicima da bi sačuvali pola miliona sadnica cvijeća te više hiljada kalemljenih sadnica limuna, narandže i drugih agruma.

Opširnije... Link