Prvi bosanskohercegovački rasadnik drveta budućnosti

Vijesti - Najave

Paulovnija je tvornica kiseonika i najbrže rastuće drvo na svijetu. Stoljećima je znaju u Kini i Japanu, a u Americi i Evropi od 19. stoljeća. Ovo ukrasno drvo lako se uzgaja, ima izuzetne osobine i tržišnu vrijednost.

Paulovniju zovu i tvornicom kiseonika, biljkom idealnom za pošumljavanje goleti, ali i plantažno uzgajanje. „Jedna paulovnija stara četiri godine za jedan sat proizvede kiseonika dovoljno za 64 osobe. Jedan hektar zasada paulovnije je kao hiperbarična komora, toliko proizvede kiseonika. Ona apsorbuje CO2 i preporučuje se da se sadi u zagađenim, industrijskim područjima,“ kaže Pero Nikolić, vlasnik prvog bosanskohercegovačkog rasadnika paulovnije, koji se nalazi u Suvom Polju pored Bijeljine.

Najbrže rastuće drvo na svijetu porijeklom je iz Kine, a poznato je i kao carsko ili princezino drvo, ali sve više i kao drvo budućnosti. Nikolić kaže da je sasvim slučajno čuo za ovo drvo i vrlo brzo pokrenuo vlastitu proizvodnju. Slijedeći svoje ekološke sklonosti, pronašao je i način da popravi porodični budžet.

Drvo budućnosti


„Osim toga što je izuzetno ukrasna i medonosna biljka sa prelijepim cvjetovima, paulovnija je cijenjeno tehničko drvo. Jako je akustična i koristi se za izradu muzičkih instrumenata, ali i za izradu peleta, presovane bio-mase za grijanje. Lagana je, ali se ne uvija i ne puca, pa je zato i cijene u industriji gdje ima čitav niz namjena. Recimo, Porsche i Audi je koriste u dekoraciji unutrašnjosti automobila. Paulovnija se u SAD-u više cijeni i traži čak i od crnog oraha, kralja među drvećem, pa se ona zato smatra i drvetom budućnosti“ ističe Nikolić.

Objašnjava da paulovnija brzo raste, jer ima ogromnu lisnu površinu i samim tim izrazitu sposobnost pretvaranja ugljen-dioskida u vodu i biljne šećere kroz proces fotosinteze. U dobrim uslovima, stabla dostižu 20 m visine i 42 cm obima debla za 5 do 7 godina, a spremna su za industrijsku upotrebu za 8 do 10 godina.

Nakon sječe, kaže Nikolić, stablo se obnavlja iz sopstvenog panja, što nije zanemarivo u pogledu ukupne investicije i tako do čak sedam ciklusa eksploatacije. Proizvodnja biomase u kontrolisanim uslovima, dostiže dо 100 tona godišnje po hektaru i to već od druge godine.

Hibridi za naše uslove


Pero Nikolić za Deutsche Welle objašnjava zašto se na Balkanu tek sada govori o paulovniji koja se u Kini uzgaja već 3.000 godina. „Problem je što kineska paulovnija ne može kod nas uspijevati. Bilo je potrebno stvoriti hibrid koji može podnijeti temperaturne razlike od -25 do +45 stepeni celzijusa, kakve vladaju u našim krajevima. Također, a to mnogi ne znaju, paulovnija namijenjena za plantažni uzgoj proizvodi se samo in vitro tehnologijom, odnosno, iz ćelije biljke. Sve se radi u bezvirusnoj prostoriji i tako dobijamo čiste, zdrave sadnice,“ kaže naš sagovornik.

Ističe da paulovnija nije previše zahtjevna biljka. Uspijeva do 1.000 metara nadmorske visine i ne podnosi močvarno tlo. U sušnim uslovima potrebno je zalijevanje, najbolje kap po kap, barem u prve dvije godine. „Njen korjen raste do 16 metara u dubinu i idealna je za pošumljavanje goleti, sprječavanje erozije. Dakle, ova biljka idealna je za ekološke akcije, ali iz za ozbiljnu proizvodnju koja se može itekako isplatiti,“ zaključuje prvi bosanskohercegovački uzgajivač paulovnije.

Izvor: Deutsche Welle

Foto priče

Nekad su sadili žitarice, a danas lješnjak

Na temu sadnje, uzgoja i obrade lješnjaka u protekle dvije godine u Livnu je održano nekoliko predavanja, a ogledno imanje na kojemu se praktično pokazivala pravilna rezidba voćke bilo je ono u vlasništvu Vlade Matića u obližnjim Grborezima.

Opširnije... Link