Panika zbog hrane iz poplavljenih područja: Razloga za strah ipak ima

Vijesti - Vlada

Dok se u nekim dijelovima naše zemlje i dalje bore sa poplavama i saniranju štete od istih, u drugim krajevima vlada strah od hrane koja dolazi sa tog područja. No, ovaj put razloga za strah, ipak ima. Potvrdili su to za ekapija.ba i iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

"Poplavna voda može biti kontaminirana raznim otpacima ili otpadnim vodama, otpadom životinjskog porijekla, ili drugim vrstama otpada iz odvodnih kanala ili okolnih područja, te iz tih razloga moguće je prisustvo hemijskih i bioloških hazarda. S tim u vezi sasvim je opravdana zabrinutost stanovništva u pogledu mogućnosti da se prehrambeni proizvodi koji su eventualno bili izloženi poplavnim vodama ipak nađu na tržištu", kaže u razgovoru za naš portal Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine ne vrši direktni nadzor mjesta na kojima se prometuje prehrambenim proizvodima, ali kao mjeru predostrožnosti, već prvi dan poplava, uputila je preporuke za pojačane mjere kontrole nadležnim inspekcijskim organima u čijoj je nadležnosti vršenje direktnoga nadzora hrane. Desetak dana nakon toga uputila je i zahtjev za dostavljanje informacije o poduzetim mjerama tokom vanrednog stanja uzrokovanog poplavama. Kako nam kažu, nadležni inspekcijski organi u skladu sa svojim nadležnostima trenutno vrše pojačan inspekcijski nadzor na terenu uključujući tržnice i druga prodajna mjesta gdje se hrana prodaje, kao i prekogranični promet.

 

Mikrobiološki hazardi

"Posljedice konzumacije zdravstveno neispravne hrane mogu imati različite negativne efekte po zdravlje potrošača, zavisno od vrste hazarda. Mikrobiološki hazardi dovode najčešće do različitih crijevnih zaraznih oboljenja, dok su posljedice hemijske kontaminacije različite i mogu dovesti do različitih negativnih akutnih i hroničnih efekata zavisno od vrste hemijskih hazarda", kaže Mačkić.

Direktor Agencije za sigurnost hrane je čitateljima eKapije podijelio i korisne savjete o načinu postupanja s poljoprivrednim proizvodima namijenjenih konzumaciji od strane ljudi u slučaju da su isti uzgojeni na zemljištu zahvaćenom poplavama, kao i savjete u pogledu narednog zasijavanja/zasađivanja poplavljenih površina.

Tako Mačkić kaže da je potrebno ukloniti bilo koji proizvod koji je došao u kontakt sa poplavnom vodom, a koji je namijenjen konzumaciji u svježem stanju, kao što su npr, salata ili jagode. Uz prikladne mjere mogu se konzumirati proizvodi koji rastu iznad vode i koji nisu bili u kontaktu sa poplavnom vodom npr. voće sa grana.

Voće ili povrće koji su namijenjeni konzumaciji u svježem stanju i koji su posađeni nakon poplava ne bi trebali da budu ubirani najmanje šest mjeseci nakon što se poplava povukla.

"Ovo znači da ukoliko je uzgojni ciklus kraći od šest mjeseci savjetuje se odlaganje ponovne sadnje/sijanja kako bi se osiguralo da se branje ne obavlja u periodu kraćem od šest mjeseci nakon povlačenja poplave. Nije potrebno odlaganje ponovne sadnje ukoliko uzgojni ciklus iznosi šest mjeseci ili duže. Razlog nevedenom postupanju je osiguravanje da štetni organizmi koji mogu biti prisutni u mulju otpadnih voda neće preživjeti i kontaminirati proizvod", ističe naš sagovornik.

Ipak, dozvoljeno je konzumirati proizvode koji se jedu u kuhanom stanju, čak i ako su bili u kontaktu sa poplavnom vodom. Razlog navedenom je da kuhanje uništava štetne organizme koji mogu biti prisutni. U svrhu smanjivanja rizika unakrsne kontaminacije potrebno je temeljito oprati proizvod, uz posebno poklanjanje pažnje uklanjanju vidljivog mulja, prije skladištenja, pripreme ili kuhanja. Kada je moguće ovo treba biti izvršeno izvan domaćinstva. Uvijek prati ruke prije i poslije rukovanja sa proizvodom.

Nije potrebno čekati prije nove sadnje ukoliko se voće ili povrće jede nakon kuhanja.

Uklanjanje hrane

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH zatim ukazuje da se hrana oštećena sa poplavom, mora na propisan način i ukloniti: "Staviti hranu koja je oštećena poplavom u crne plastične refuzne kese, ukoliko je moguće duplo upakovane, zatvoriti ih i iznijeti na mjesta za prikupljanje otpada. Ne pokušavati da se sačuva oštećena hrana, jer je moguće da je ista kontaminirana".

Također je uputno da se stanovništvo obrati i najbližim lokalnim službama, pri nadležnim tijelima u mjestu njihova boravka (u oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede i dr,.), a djelatnici istih su, u okviru svojih nadležnosti, dužni pružiti sve potrebne informacije stanovništvu te poduzeti odgovarajuće mjere ukoliko je to potrebno.

U pogledu sigurnosti vode u poplavljenim područjima stanovništvo treba biti izuzetno oprezno i postupati u skladu sa preporukama lokalnih nadležnih službi ukoliko su iste dostupne. Ukoliko se radi o udaljenim ruralnim ili iz bilo kojeg razloga izolovanim područjima, stanovništvu se preporučuje da ne konzumiraju vodu za koju se pretpostavlja da je kontaminirana (imajući u vidu izgled, boju, miris ili saznanje da je pitka voda mogla doći u dotjecaj sa poplavnim vodama).

Agencija za sigurnost hrane BiH učinila je dostupnim javnosti, putem svoje službene web stranice, niz korisnih savjeta u vezi sa postupanjem sa vodom za piće i hranom u poplavljenim područjima, kao i opće preporuke potrošačima koje imaju za cilj preveniranje oboljenja čiji je uzrok/put prenosa hrana.

Također pri Agenciji je formiran i Tim za poduzimanje aktivnosti u vezi hrane sa poplavljenih područja, a čiji članovi vrše intenzivno praćenje situacije, uključujući i epidemiološku, prikupljanje informacija i podataka od drugih nadležnih institucija, te predlaganje adekvatnih mjera u skladu sa potrebama. Uspostavljena je i saradnja sa ekspertima za sigurnost hrane Svjetske zdravstvene organizacije - misija podrške zdravstvenim vlastima u BIH za sistematičan javno- zdravstveni odgovor na posljedice poplava u BiH.

Izvor: Ekapija.ba

Foto priče

Učenik postao veliki proizvođač povrća

Bosna i Hercegovina može biti zemlja perspektive za one mlade ljude koji se ne plaše posla. Jedan od takvih je Benjamin Crljenković osamnaestogodišnjak iz Sanskog Mosta, koji danas važi za jednog od najuspješnijih proizvođača povrća s ovog područja.

Opširnije... Link