Procvat poljoprivredne proizvodnje u BiH: Maline i kornišoni za evropsko tržište

Vijesti - Biznis

Poljoprivreda u BiH danas je jedna od najperspektivnijih djelatnosti i postaje takoreći moderno baviti se nekom poljoprivrednom proizvodnjom. Ove godine procvat je doživjela proizvodnja malina, kornišona i ljekovitog bilja, posebno smilja.

"Kad je u pitanju povratak poljoprivredi, moram reći da se ljudi vraćaju poljoprivredi jer nemaju posla. Nije sramota baviti se poljoprivredom, proizvodnjom hrane, to je bila priča iz nekog vremena u bivšoj Jugoslaviji kada se kretalo u industrijalizaciju i kada su svi išli u gradove, u fabrike. Sada je zbog nedostatka fabrika došlo vrijeme povratka selu i poljoprivredi. Pozitivna stvar jeste što BiH ima dosta ispravnog zemljišta, koje još nije zagađeno i koje je pogodno za razvoj poljoprivrede, posebno organske proizvodnje, ali i za ruralni turizam", kazao je za Oslobođenje Slavko Injić, predsjednik Saveza za ruralni razvoj BiH, dodajući kako se BiH treba truditi da iskoristi mogućnosti i proizvodi ono što Evropi treba.

Potrebe

A evropsko tržište je izuzetno veliko i konstantno u potrazi za kvalitetnim proizvodima poput malina, za kojima je, prema riječima Rusmira Hrvića, člana uprave AS Group, jednog od najvećih otkupljivača malina u BiH, godišnja potražnja u EU preko 400.000 tona.

"Mi smo dokazali da se otkupom malina može napraviti sistem otkupa od njive do stola. U 2015. otkupili smo preko 1.100 tona maline od 800 kooperanata, te možemo reći da ova proizvodnja nije ni upola iskorištena jer BiH ima ogromne kapacitete. Naime, BiH je 2015. proizvela i otkupila oko 10.000 tona maline, a potrebe za malinama na evropskom tržištu su mnogo veće", kazao nam je Hrvić.

Proizvodnja maline se širi, čemu u prilog govori konstantan rast broja zasada, ali i ljudi koji se time bave.

"Međutim, u 2015. se zbog enormne popularnosti maline pojavio problem nedostatka kvalitetnog sadnog materijala i tu se, da bi se zadovoljila potražnja, pribjeglo staroj taktici bolje kvantitet nego kvalitet, te se novi proizvođači koji hoće da uđu u tu proizvodnju žale na kvalitet rasadnog materijala i to je nešto što će se sistemski morati riješiti, u čemu će i država morati pomoći jer se trenutno sve radi nekontrolisano", kazao nam je Armin Kurbegović, menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, dodajući kako BiH ima mogućnosti za razvoj i drugih vrsta jagodičastog voća poput borovnica, kupina, ali je činjenica da zemljište i klimatski uslovi najviše pogoduju razvoju malinarstva, a na kraju krajeva, ipak je tržište to koje sve diktira.

Osim malina, u 2015. su se bh. poljoprivredni proizvođači okrenuli i proizvodnji kornišona. Širom BiH podignuti su zasadi kornišona, a jedan od najvećih otkupljivača ove godine bila je firma Agrona d.o.o. iz Živinica, članica Adriatic Group, koja je u prvoj sezoni uzgoja krastavca kornišona preko projekta USAID Partnerstvo za razvoj agrobiznisa uzgojila i otkupila 4.200 tona kornišona u BiH.

"Projekat je proveden u 60 općina u BiH, a u njega je bilo uključeno oko 1.500 kooperanata. Od navedene količine oko 75 posto je izvezeno na tržište EU, dok je ostatak korišten za preradu u fabrikama Natura food d.o.o. Bijeljina i Voćar-promet iz Zvornika", kazali su nam u Agroni.

U narednoj sezoni Agrona planira povećanje uzgoja kornišona za 20 posto, ali i uključivanje većeg broja kooperanata koji će se baviti uzgojem ove kulture. Pored kornišona preko firme Agrona, Adriatic Group planira uzgoj i drugih povrtlarskih i voćarskih kultura, a posebno je interesantan uzgoj i otkup paprika i jagodičastog voća.

"Planirana je ukupna investicija od šest miliona dolara, te stvaranje ukupno 5.140 radnih mjesta u BiH u naredne četiri godine", kažu u ovoj kompaniji, te dodaju kako BiH ima velike šanse kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, ali da država odvaja jako mali procenat za poticaj domaćoj proizvodnji i domaćim poljoprivrednicima, te iz tog razloga još postoji veći omjer uvoza u odnosu na domaću proizvodnju.

Izdvajanja

Da je tačno da BiH ima potencijal, potvrdio nam je i profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Muhamed Brka, međutim, kako on kaže, prema njemu se odnosimo maćehinski.

"Glavni razlog slabog razvoja poljoprivrede u BiH je nedostatak državne pomoći. U poređenju sa drugim državama u regionu, BiH najmanje novca izdvaja za poljoprivredu. Koliko ulažete, toliko i dobijete. Kako bih bio korektan i prema državi, moram reći da dio krivice za trenutno stanje snose i sami farmeri zbog nezainteresovanosti za transfer znanja. Drugi važan problem su usitnjena imanja, male farme i njihova slaba opremljenost, što dovodi to toga da njihovi proizvodi još nisu konkurentni na tržištu. Sa druge strane, država nije iskristalizirala šta treba kao strateške tačke podržavati. Podržava se sve i svašta, u obimima koji se svake godine mijenjaju. Potrebno je imati kontinuitet u smislu da poljoprivredni proizvođač ne mora razmišljati šta će se i kako poticati iduće godine, već da su programi definirani dugoročno (minimalno pet godina). Samim tim bi se ostvario kontinuitet u investicijama i samoj proizvodnji", istakao je Brka, dodajući kako se jako malo izdvaja za ruralni razvoj (npr. u FBiH u 2015. nula KM), a upravo je ovaj dio poljoprivredne politike jedini razvojni i odnosi se, između ostalog, na poboljšanje strukture farmi i unapređenje tehničko-tehnoloških obilježja.

Usvojene srednjoročne strategije oba bh. entiteta su dosta jasne o pitanju u kojem smjeru ide bh. poljoprivreda.

"Prioriteti su bolje iskorištavanje resursa, podizanje konkurentnosti i EU integracije (harmonizacija poljoprivredne politike, prilagođavanje zakonodavstva i izgradnja institucija). Međutim, ostaje pitanje implementacije. Strategija FBiH već u prvoj godini (2015.) nije poslužila za reforme u sektoru, već su mjere i dalje iste kakve su bile do sada", kazao nam je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Sabahudin Bajramović.

Brka je dodao kako je jako bitno prepoznati šta je to što je to od strateškog značaja u poljoprivrednom sektoru, ulagati u taj dio uz podizanje standarda prema standardima EU kako bi naši proizvodi bili konkurentni na tržištu.

"Preduslov ovome je uvođenje jedinstvenog sistema. Trenutno imamo dva sistema (resorna entitetska ministarstva) koja, ako ćemo biti iskreni, ne funkcionišu, jedni druge sputavaju, koče, jer nemaju ni zajednički interes, koja su neusklađena i nisu kooperativna. Ovdje je jedino rješenje osnivanje jednog ministarstva poljoprivrede na državnom nivou. Poznajući našu političku sliku i priliku, još će mnogo vode proteći Bosnom dok se ovo ostvari. Koliko smo podijeljeni, govori i podatak da se domaći političari ne mogu dogovoriti o izgradnji sistema za povlačenje novca iz IPA fondova, koji bi bio od presudnog značaja za  iskorak prema boljoj, funkcionalnoj i konkurentnijoj poljoprivrednoj proizvodnji", zaključio je Brka.

Foto priče

Šaptač patkama: Svakodnevno kupim jedan hljeb i obilazim riječne obale u gradu

Iako u Trebinju ne postoji društvo za zaštitu flore i faune rijeke Trebišnjice, sve je više zaljubljenika u svoj grad i rijeku, koji brinu naročito o ptičjem fondu, posebno patkama, koje su oduvijek bile njen ukras.
Opširnije... Link