Proizvodnja kestena u BiH: Imamo potencijal za stvaranje plantaža

Vijesti - Biznis

Iz zadruga koje se u BiH bave otkupom kestena kazali su nam kako je ovogodišnji urod bio jako dobar i da su ljudi koji se bave sakupljanjem šumskih plodova, pa samim tim i kestena, mogli ove sezone da ostvare pristojnu zaradu.

Prema nekim podacima, pitomi kesten u Bosni i Hercegovini rasprostranjen je na oko 36.000 hektara i to najviše u sjeverozapadnoj Bosni (dolina rijeke Une), sjeveroistočnoj Bosni (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratunca), te u Hercegovini (u dolini rijeke Rame).

 

Nema interesa


"U općinama Velika Kladuša, Cazin, Bužim i Bosanska Krupa nalaze se najbogatije šume pod kestenom, međutim točnih podataka o kestenovim šumama nema, kao ni podataka o nasadima kestena i broju rodnih stabala. Potencijal za stvaranje plantaža postoji, međutim ne postoje državni poticaji za podizanje nasada kestena, kao što je to slučaj u drugim državama, gdje osim poticaja države, postoje i poticaji gradova i općina na čijem se prostoru podižu nasadi", kazao je za Oslobođenje Sergej Papoči, stručni saradnik za prehrambenu industriju biljnog porijekla u Sektoru privrede VTKBiH, dodajući kako u BiH nema planske proizvodnje kestena, stoga je ukupan izvoz pitomog kestena temeljen na sakupljanju šumskih plodova.

Da BiH ima potencijala, potvrdio nam je i Mirza Đogić iz firme Šumski plod iz Prozora koja se bavi otkupom, preradom i prodajom gljiva, malina, borovnice, šumske jagode i drugih raznovrsnih šumskih proizvoda, a među njima i kestenom.

"BiH ima jako dobre potencijale da se razviju plantaže i novi nasadi kestena, kako bismo postali konkurentniji na tržištu, jer ostale zemlje s kojima se takoreći borimo na svjetskom tržištu imaju poticaje i konstantno razvijaju nove nasade. BiH ima pogodno zemljište, imamo znanje i iskustvo, ali nemamo interes države da pomogne malim proizvođačima da krenu u podizanje novih nasada", istakao je Đogić.

Dobar urod


Prema njegovim riječima, Šumski plod je ove godine otkupio 200 tona kestena, od kojih je dio završio na tržištu BiH, dio je izvezen, a otkupna cijena je bila u prosjeku 1,30 KM po kilogramu.

Krajina je, također, područje bogato kestenom, gdje je ove godine otkupna cijena također bila oko 1,30 KM, a zadruga Agrodar iz Cazina otkupila je oko 530 tona kestena.

"Kesten je uglavnom otišao u izvoz, na tržišta Mađarske i Italije", kazao nam je Aldin Kuduzović, direktor zadruge Agrodar, te dodao kako je ovogodišnji ured bio izvanredan.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro kada bi se proizvodnja kestena počela poticati jer je dio stabala kestena napala bolest, te bi bilo dobro podići nove nasade, jer zemljišta i potencijala imamo, kao i tržište.


Izvor: Oslobođenje

Foto priče

Nekad su sadili žitarice, a danas lješnjak

Na temu sadnje, uzgoja i obrade lješnjaka u protekle dvije godine u Livnu je održano nekoliko predavanja, a ogledno imanje na kojemu se praktično pokazivala pravilna rezidba voćke bilo je ono u vlasništvu Vlade Matića u obližnjim Grborezima.

Opširnije... Link