Proizvođači prijete da će svu pšenicu izvesti u Tursku

Vijesti - Biznis

Žetva pšenice na najvećoj bh. žitnici uveliko je počela, a osim neisplaćenih podsticaja nije poznata ni otkupna cijena pšenice. Tako će mlinari, zbog nebrige vlasti za poljoprivredu, po svemu sudeći ostati bez domaćeg žita, jer proizvođači prijete da će svu pšenicu izvesti na tursko tržište, gdje vrijedi bescarinski režim s BiH.

Po osnovu neisplaćenih podsticaja resorno ministarstvo duguje im oko 20 miliona KM. Sjetvu su morali obaviti sami, a sada ne znaju ni da li će pokriti troškove proizvodnje.

Tvrde kako svake godne ovrše pšenicu i predaju je, ne znajući joj cijenu. Neko zarađuje na našim leđima - kaže oni

Poznata otkupna cijena - još je jedno prazno obećanje resornog ministarstva. Mlinari čekaju da Srbija odredi cijenu.

"Kod nas se pšenica žanje nešto ranije nego u Vojvodini. A zbog blizine i određenih međunarodnih sporazuma koje je BiH potpisala sa Srbijom znatno na cijenu u BiH utječe cijena u Srbiji", objašnjava Bogdan Mirković, direktor AD "Žitopromet".

Proizvođači traže cijenu od 45 feninga po kilogramu. Sve ispod toga je, poručuju, neprihvatljivo.

U Republici Srpskoj ove godine proizvođači su zasijali oko 27.000 hektara pšenice i pratećih žitarica, što je znatno umanjenje u odnosu na 40.000 hektara iz ranijih godina. Mlinari najavljuju uvoz.

Mirković upozorava da mlinsko-prerađivačka industrija u BiH neće imati dovoljno pšenice domaćeg porijekla i da će se morati uvoziti ogromne količine.

Proizvođači iz bh. žitnice su odlučni da iskoriste bescarinski režim koji BiH ima sa Turskom i svu pšenicu će izvesti na tursko tržište. Domaćim mlinarima, tvrde, neće pružiti priliku da ih i ove godine ostave u gubitku. Od nadležnih zahtijevaju da zaštite domaću proizvodnju, tako što će na 60 dana zabraniti uvoz pšenice, sve dok prvo i u potpunosti ne bude otkupljen sav domaći rod.

 

Foto priče

Popovići proizveli na hiljade sadnica agruma

Supružnici Mile i Milka Popović iz bosanskogradiškog sela Gornji Karajzovci i ovu zimu proveli su gotovo bez predaha. Danonoćno su bdjeli u ogromnom plastenicima da bi sačuvali pola miliona sadnica cvijeća te više hiljada kalemljenih sadnica limuna, narandže i drugih agruma.

Opširnije... Link