|
Umjesto pšenice, požnjeli gubitke |
|
|
|
|
Srijeda, 28 Juli 2010 |
Semberski poljoprivrednici ovogodišnjom žetvom pšenice sa 9.560 hektara požnjeli su gubitke, uz gorak okus nebrige vlasti. Nekada je u bh. žitnici Semberiji pšenicom sijano i do 30.000 hektara, a prinosi su iznosili sedam tona po hektaru.
Danas, prepolovljeni prinosi, koji su u prosjeku iznosili ispod tri tone po hektaru, uz visok procent vlage, loš kvalitet zrna i nisku hektolitarsku težinu, bolesti i klijavost, poljoprivrednicima ne mogu vratiti ni ono što je uloženo. No, čini se da se zbog toga u vlasti manjeg bh. entiteta niko ne uzbuđuje.
Vlada RS još nije odredila zaštitnu cijenu pšenice, a mlinari za svoje potrebe pšenicu ionako odavno uvoze iz Mađarske.
Kako veći dio roda nije za ljudsku upotrebu, ponegdje ni za stočnu hranu, mlinari preuzimaju samo pšenicu boljeg kvaliteta, ali se ne izjašnjavaju o cijeni. Seljaci tvrde da bi idealna cijena bila 35 feninga po kilogramu, ali već znaju da ta cijena u susjednoj Srbiji iznosi manje od 20 feninga.
- Stotinu kilograma pšenice košta koliko i stotinu kilograma mekinja koje su nusproizvod. Ovako nikada nije bilo i ne mogu vratiti ni polovinu uloženoga. Lani sam imao deset tona pšenice, a premiju Vlade RS još nisam dobio - kaže jedan od poljoprivrednika kojeg smo zatekli ispred bijeljinskog Žitoprometa.
Kreditno prezaduženi poljoprivrednici, čiji su usjevi oštećeni gradom i poplavama, nadaju se barem oslobađanju duga za preuzeto mineralno đubrivo i dizel gorivo, a kako im još nisu isplaćene ni prošlogodišnje premije, od naredne sjetve, čini se, mnogi će morati odustati.
Osnovni kriteriji kvaliteta
Iako je, za razliku od nekadašnjeg otkupa od 30.000 tona, ove godine planiran otkup 10.000 tona pšenice, bijeljinski Žitopromet otkupio je svega 3.000 tona, a još nije poznato kako će se to isplatiti, novcem ili brašnom.
- Žitopromet je utvrdio osnovne kriterije kvaliteta za hljebno žito, a to su minimalna hektolitarska težina 72 posto, klijavost ne veća od dva, a vlažnost do 16 posto. Kooperantima nudimo jednomjesečno besplatno skladištenje, nakon čega će se uz određeni procent uzimati naknada naturalno - kaže Saša Mićić, novi direktor Žitoprometa.
Izvor: Dnevni avaz
|