Baner

Svježe domaće gljive sa tržišta BiH potisnule uvozne, godišnje se proizvede 2.200 tona

Foto priče - Općenito

Uzgoj gljiva u Tuzlanskom kantonu posljednjih nekoliko godina sve je zastupljeniji. Domaće svježe gljive sa našeg tržišta potisnule su uvozne, što uzgajivači smatraju najvećim uspjehom. Kažu da je riječ o unosnom poslu od kojeg se može živjeti, a najavljuju i uspostavljanje procesa prerade gljiva, što bi im omogućilo dodatnu i dugotrajniju zaradu.

Razvoju gljivarstva u Bosni i Hercegovini doprinijelo je i otvaranje prve kompostare u našoj zemlji, a koja je smještena u Gračanici.

Cjelokupna proizvodnja gljiva u BiH iznosi blizu 2.200 tona godišnje, a najveći procenat pripada Tuzlanskom kantonu, koji se na godišnjem nivou kreće od 500 do 600 tona.

 

Šampinjon dominira

Dominira šampinjon čiji udio je nešto manji od 80 posto, zatim bukovača u omjeru od 20 posto, dok je na trećem mjestu i ujedno sa najmanjom zastupljenošću gljiva šitaki.

"Ovim brojkama, zatim cijenom i kvalitetom postigli smo to da potisnemo uvoznu gljivu sa našeg tržišta. Sama činjenica da 20 godina nije povećavana cijena gljive na ovom području pokazuje koliko je stabilna oblast. U svemu ovome trebalo je i veliko odricanje uzgajivača, ali i ulaganje finansijskih sredstava", kaže za Klix.ba predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona Mujdin Tokić.

U sklopu grupacije djeluje 30 gljivara, a među njima je i pet žena.

Jedna od njih je i Alma Fazlić iz Tuzle koja je prije nekoliko godina prvenstveno krenula s uzgojem šampinjona, međutim zbog oblasti u kojoj je potreban angažman veće radne snage, preorijentisala se na bukovače.

U cijeli posao je, priča nam ona, krenula s određenom dozom rizika, ali trud i rad su se isplatili.

Danas u svom malom proizvodnom pogonu uzgaja blizu tri i po tone bukovače, koja će za dva i po mjeseca naći svoj put do tržišta.

"Sam urod gljive zavisi od temperature zraka i vanjskih uticaja. Sam proces, od unosa vreća do plasmana na tržište, traje dva i po mjeseca. U tom periodu imamo tri vala. Prvi počinje samim unosom vreća i njega karakteriše proces inkubacije koji traje od 24 do 26 dana. Nakon toga potrebno je sedam dana za izbijanje plodova u drugom valu, dok je treći namijenjen za vađenje plodova", pojašnjava nam Fazlić.

 

Unosan posao

Sam rad ističe da nije previše fizički naporan, ali i da uzgoj gljiva sa sobom nosi određenu dozu rizika kao i svaki drugi posao.

"S obzirom na situaciju u cijeloj zemlji, možemo reći da je ovaj posao unosan. Meni je primarna djelatnost, a uz veliku posvećenost od ovoga se može živjeti. Svu gljivu koju proizvedem plasiram u našem kantonu, a određeni dio uspijem prodati i u Republici Srpskoj", nadovezuje se ova uzgajivačica.

Govoreći o podsticajnoj politici, Tokić kaže da se iz kantonalnog budžeta izdvajaju određena novčana sredstva namijenjena uzgajivačima gljiva, a njihova isplata je redovna.

Za razliku od svih općina koje djeluju u TK, određeni iznos sredstava izdvaja i Grad Tuzla za nabavku folija i zdjelica za pakovanje proizvedenih gljiva.

S druge strane, kao i u svakoj drugoj proizvodnoj oblasti u BiH i u ovoj postoje određeni nedostaci, odnosno problemi.

"S obzirom da je riječ o mladoj proizvodnji u kojoj su ljudi sa malim iskustvom, dodatan problem nam predstavljaju i ekstremne temperature zraka. Ali, svi se bore kako bi se posao na najbolji mogući način obavio i na kraju postigao rezultat", ističe Tokić.


Plasman izvan BiH

Kada je riječ o izvozu, Tokić kaže da su određene količine bh. gljive već plasirane na tržište izvan naše zemlje.

Cilj domaćih gljivara je u narednom periodu, pored širenja postojeće proizvodnje, pokretanje i procesa prerade gljiva.

"Želja nam je s našeg tržišta potisnuti i uvoznu prerađenu gljivu koja je trenutno zastupljena na policama trgovačkih lanaca", rekao je na kraju Tokić, ocijenivši kvalitet domaće gljive izuzetno dobrim.

 

Izvor: Klix.ba

Foto priče

Nemaju ni put ni struju, ali prave najbolji sir na Balkanu

“Zlatni sir” sa farme “Zlatni Bor” iz istoimenog sela u fočanskoj mjesnoj zajednici Zavait osvojio je zlatnu medalju za najbolji sir na Šestom festivalu balkanskih sireva u Beogradu.

Opširnije... Link