U Modriči rodile banane: Tri puta su slađe od onih koje kupujemo

Foto priče - Općenito

Bračni par Ljeposava i Blagoje Lukić iz Skugrića kod Modriče, ove godine u svom mini plasteniku uzgojili su banane.

Sa sedam stabala ubrali su prve plodove, a iako su očekivali sto kilograma, dobili su duplo manje. Nisu dostigle standardnu veličinu, ali ukus se, kažu, ni sa čim ne može porediti.


– Tri puta su bile slađe od onih koje kupujemo. Klima im nije odgovarala, nismo ih štitili kada su temperature bile visoke, i tu smo izgubili posljednji rod čitav, ali dobili smo prve plodove – priča Blagoje.

Prva sadnica prije pet godina stigla je kao poklon s juga Afrike. Lukići su je zimi zagrijavali, s proljeća rasađivali nove izdanke. Sedam velikih stabala ove godine dostiglo je šest metara visine. Imaju nove izdanke, koje će na proljeće da rasade, a želja im je mini plantaža banana.


Prvi cvat u maju


Do aprila će postojeće da zaštite folijama, a onda slijedi sadnja i njega.

– Banana je biljka koja želi da si non-stop kod nje. Temperatura koja im odgovara je oko nula stepeni, treba da se štite. U novemebru ih štitimo najlonima i čekamo prvi cvat početkom maja. Cvat miriše na kilometar, samo on mi daje zadovoljstvo i da nema ploda, zbog mirisa bih ih gajio – priča Blagoje.
Mnogi mu, kaže, nisu vjerovali da će uspjeti na obroncima Trebave uzgojiti bananu, ali on ih je demantovao. Sedam stabala banane nije jedino što gaje Lukići. Meksički krastavac, avokado, mandarina, kivi, limun, peruanska jagoda, samo su neke od sadnica koje imaju u svom plasteniku.

– Sve što dođe s juga, pokušat će uzgojiti, znanje stičem s interneta i iz poljoprivrednih emisija – kaže Blagoje.

 

Detoksikacija organizma


Objašnjava da je peruanska jagoda, osim što ne podsjeća na ovdašnje i ne smiju se pojesti više od dvije dnevno, odlična za detoksikaciju organizma. Meksički krastavac istog je ukusa kao naš, a i domaćica ga godinama u tegle stavlja po istoj recepturi.

– Pola vode, pola sirćeta, papričicu ljutu i mogu dvije godine  stajati. Duže traje nego naš. U proljeće čim mraz ode on raste i do kasne jeseni dok ne smrzne. Plodovi kad sazriju otpadaju, a drugi rastu. Za sjeme nije problem, ostane u zemlji i na proljeće niče sam – kaže Ljeposava.

Lukići kažu da sve rade iz ljubavi i za svoju dušu. Sadnice koje imaju, ali i savjete koje su sami isprobali, rado dijele s onima koji imaju iste ambicije.

Izvor: Faktor.ba

Foto priče

Šaptač patkama: Svakodnevno kupim jedan hljeb i obilazim riječne obale u gradu

Iako u Trebinju ne postoji društvo za zaštitu flore i faune rijeke Trebišnjice, sve je više zaljubljenika u svoj grad i rijeku, koji brinu naročito o ptičjem fondu, posebno patkama, koje su oduvijek bile njen ukras.
Opširnije... Link