Sada je: sri aug 27, 2014 8:49 am.




Započni novu temu Odgovori  [ 9 post(ov)a ] 
Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda BiH 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: ned jan 24, 2010 4:54 pm
Postovi: 369
Post Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda BiH
Zelio bih da u ovoj temi pokusamo identificirati i kratko opisati autohtone poljoprivredne i stocarske proizvode Bosne i Heregovine. Nemam pretenzije da se od toga pravi naucna baze i geneticke banke, vec da se podsjetimo i pribiljezimo koju informaciju za citaoce, a za poslovne i poduzetne ljude, strucnu i naucnu zajednicu kao podsjetnik: da su i obicni gradjani zainteresovani za ovakvu vrstu informacija.

U obzir dolazi sve sto se moze pritefterit kao proizvod poljoprivrede i stocarstva ili je indirektno vezan za ove djelatnosti, bez obzira jesu li to vec poznati brendovi, kao sto su: Vlasicki sir; hecregovacko grozdje i vino Zilavka, stolacka plaha, slatko od sljiva, ili su zaboravljeni kao: divlja sljiva dzanarika/zerdelija; kruska karamut, redzel od tikve, ili su samo poznati u lokalnim okvirima i uzem krugu postovalaca, kao sto su: Travnicki golub, pilav sa jeguljom iz donjeg toka Neretve.

Savremeni gastronimski trendovi se vracaju tredicionalnim tehnologijama, prerade poljoprivrednh i stocarskih proizvoda, spravljanja hrane. Etno hrana postaje glavni element turisticke ponude, ne samo u oblasti seoskog turimu vec i u svim vidovima turisticke ponude.

Nutricionisti i naucnici otkrivaju nove kvalitete osnovnih namirnica, sto otvara prostor poljoprivrednicima za noev poslovne ideje. Nar/ sipak -Punica Granatum je najperspektivnija vocarska kultura u Kaliforniji i u vrijeme najvece recesije nicu novi nasadi nara, a brend manageri dizajniraju nove prozvode na bazi nara. Litar ekstrakta od nara se u granapima organske hrane prodja po cijeni od 60 $. Kilogram svjezag nara dostize u sezoni i cjenu od 12$.

Imamo bogato nasledje i vrijedi zaviriti u tu saharu i u njoj traziti inspiraciju i za poslovne ideje za poduzetncke piduhvate, na samo u oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje, vec i prerade, gastronomje, pakovanja proizvoda, marketinga.


čet jan 06, 2011 2:55 am
Avatar

Pridružen/a: pon mar 09, 2009 12:34 pm
Postovi: 210
Lokacija: Sarajevo
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Poljoprivredni institut Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo bi trebao imati banku sjemena.

_________________
NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA!


čet jan 06, 2011 7:18 am
Avatar

Pridružen/a: uto feb 03, 2009 8:09 pm
Postovi: 87
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Sir Čabrenjak, Čabarnjak...obrani kiseli sir iz čabra
Kiselo mlijeko s kojeg je prethodno skinut kajmak (pavlaka) se grije na laganoj vatri dok se ne počne odvajati surutka.
U rosfrajnim mrežastim cjediljkama se potom odvoji mladi sir koji se miješa sa usitnjenim crvenim slatkim paprikama i po želji ljubitelja pikantnijih jela doda malo i ljute paprike.
Takva mješavina sira i paprike se dobro izmiješa i posoli te pritisne u čabar ili u kakavu plastičnu kantu, prelije surutkom i pusti da se ukiseli.

Takav fermentirani sir se koristio stoljećima na našim prostorima i bezopasno konzumirao u većim količinama uz vruće kukuruzne (Bosančić) ili pšenične lepinje što je zdravom ishranom doprinijelo i dokazano dugovječnom životu naših predaka.

Sir čabrenjak je redovna delikatesa na mojoj sofri i tvrdim da je jedina hrana na svijetu koje se možete prežderati do mile volje a bez ikakvih posljedica. :D


pet jan 07, 2011 7:22 pm
Web stranica

Pridružen/a: uto mar 09, 2010 10:47 am
Postovi: 38
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Moja obitelj se po tradiciji bavila proizvodnjom autohtonog Livanjskog sira ,od šezdesetih godina pa sve do početka devedesetih kad se prekinulo sa proizvodnjom zbog prokletog rata.Kao mali sam sudijelovao u procesu proizvodnje ,što mi je pak tada sve to bilo jedno veliko opterećenje :) .Pomenuti sir se radio od mljeka autohtone pasmine ovce (Pramenke )sa primjesom kravljeg mljeka od domaće pasmine tz, Buše .Proizvodnja je bila na planinskom lokalitetu "Korićina" gdje je stoka bila na ispaši ,tu su postojali gospodarski obijekti, štale, stanbeni obijekat i prostorija gdje se odvijao proces proizvodnje,i naravno magacin ukopan u zemlju gdje je sir dozrijevao nakon spravljanja po originalnoj ecepturi, i to je bio originalni autohtoni Livanjski sir. Danas je takve proizvodnje sve manje i manje .Trenutno se bavim proizvodnjom kravljeg mljeka usvajajući i primjenjujući nove tehnologije u ishrani i mislim da se danas od mljeka dobivenog od uvozne visokoproduktive krave i sa uvelike izmjenutom hranidbom ,gdje je u velikoj mjeri zastupljeno, uz sijeno i kukuruzna silaža i koncentrat ,teško može proizvesti nekadašnja kvaliteta sira kao što su to radili moji .Kad bi se odlučio na pokretanje proizvodnje sira morao bi se vratiti na domaću pasminu krava sa nižom proizvodnjom koje bi mljeko proizvodile na planinskoj ispaši .....


ned jan 09, 2011 10:54 pm
Avatar

Pridružen/a: uto feb 03, 2009 8:09 pm
Postovi: 87
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Mogao si nam @Kovač opisati način spravljanja livanjskog sira ako nije porodična tajna. :D


pon jan 10, 2011 12:14 am
Web stranica

Pridružen/a: uto mar 09, 2010 10:47 am
Postovi: 38
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
onenin je napisao/la:
Mogao si nam @Kovač opisati način spravljanja livanjskog sira ako nije porodična tajna. :D
Ma nema tu neke tajne recepture .Punomasni tvrdi livanjski sir se spravlja na način ,da se mljeko pri procesu zasiravanja zagrije na temperaturu od 35 stepeni ,naravno ako je mljeko hladno ,jer tek pomuzeno mljeko i je na toj temperaturi .Kad se mljeko zasiri i postane onako homogeno ,ide ponovno na zagrijavanje na temperaturu od 40 stepeni uz konstantno miješanje i razbijanje u sitne "bobice",poslje toga ide vađenje smjese sira u cijedila i "forme",(okrugle šupljikaste posude koje formiraju oblik sira u kolutove ) da se ocijedi od surutke ,nakon toga ide pod presu sa utezima koji pritišću sir i cijede ga od ostatka surutke u toj fazi boravi 24 sata uz povremeno prevrtanje i mijenjanje tkanine .po završetku te faze slijedi potapanje sira u "solaru"(osoljenu vodu )u solari ostaje 48 sati ovisno od veličine i kilaže samoga sira ,i zadnja faza, faza zrijenja u magacinima na drvenim policama gdje je temperatura 16 stepeni i relativna vlaga 75%.Nadam se da sam koliko toliko uspio opisati tehnologiju proizvodnje .


pon jan 10, 2011 1:25 pm
Avatar

Pridružen/a: uto feb 03, 2009 8:09 pm
Postovi: 87
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Hvala @Kovač na iscrpnom objašnjenju, vjeruj da je nama mnogima ta receptura do sada bila skoro potpuna nepoznanica.


pon jan 10, 2011 6:41 pm
Web stranica
Avatar

Pridružen/a: ned jan 24, 2010 4:54 pm
Postovi: 369
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
Recelji- slatko ili ukuhano voce

Evo sta Alija Laksic zapisa o receljima:
"Recelj (persijski) redžal, redželj predstavlja tzv. slatko.
Recelj se obično servira prilikom dočeka gosta, a češće se nalazi u tzv. "preduvodu" u obrok. Recelj se služi, po pravilu, sa srebrenom ili zlatnom kašičicom, kako to kaže Hangi.
Interesantno je da Bjelokosić kaže daje pravi redžel od uvarenog pekmeza uz dodatak voća, odnosno povrća, a nikako spravljen sa šećerom".


Udruzenje zena iz Ustikoline je uspjelo zastititi i uraditi jednu vrstu patenta slatka od sljiva za EU trziste i vec nekoliko godina uspjesno izvozi ovaj proizvod na trziste EU. Prozvod je, autentican radjen tredicionalnom tehnolgijom i jako trezen.

Postoji vise recepata za recelj, ali su meni najdrazi redzel od dunja, redzelj od dulbesecera i jabuka, te redzel od tikve sa pekmezom od smokava.

Recept mojih roditelja za redzel od pekmeza od smokva i tikve.

Tikva se pripremi prije kuhanja pekmeza od smokva, jer mora da odstoji nekoliko dana u krecnoj vodi, tako da se tikva ocisti, izreze na komade ili izrenda i odmah potopi u krecnu vodu, jer tikva jako brzo pocinje da trune - pa terba da je sto manje "na zraku". U krecnoj vodi se tikva drzi bar 48 sati. Dok se pekmez od smokava kuha tikva se ocjedi od krecene vode i ubaci u vreo pekmez pred kraj kuhanja i onda se sve dokuha dok pekmez i tikva budu kuhani.
slika


sri jan 12, 2011 2:03 am

Pridružen/a: pet dec 11, 2009 7:05 pm
Postovi: 6
Post Re: Baza autohtonih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda
@kovač i @nar
svaka čast za recepte. :)


pet apr 08, 2011 5:28 pm
Prikaži “stare” postove:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 9 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati priloge.

Traži:
Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan