Sada je: pet aug 29, 2014 2:01 pm.




Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 
Uzgoj ribe 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: ned jan 24, 2010 4:54 pm
Postovi: 369
Post Uzgoj ribe
Izvanredni vodeni resursi, skoro stoljetna tradijcija uzgoja ribe su potencijali koji mogu biti osnov za razvoj malog biznisa i u ovom sektoru.
Uzgoj ribe je jedno od najprofitabilnijh djelatnosti u poljoprivredi.
Ako razmiljate o ovom poslu ili zelite sami vise informacija preporucujem ovu studiju.


http://www.fmoit.gov.ba/download/Uzgoj_ribe.pdf


sri jun 23, 2010 7:50 am
Avatar

Pridružen/a: ned jan 24, 2010 4:54 pm
Postovi: 369
Post Re: Uzgoj ribe
Kalkulacije pokrica varijabilnih troškova u slatkovodnom ribarstvu

slika

Strucnjaci za ribarstvo i agrekonomiku u Hravtskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS), osmislili su i izradili modele kalkulacija pokrica varijabilnih troškova  (PVT) u slatkovodnom ribarstvu, s ciljem prikaza tehnoloških i ekonomskih rezultata koji su primjenjivi na manjim ili srednjim obiteljskim gospodarstvima koja se najcešce, u svrhu stjecanja dodatnih izvora prihoda, uz poljoprivrednu proizvodnju ili neku drugu djelatnost, odlucuju i za proizvodne sustave u akvakulturi.
Za bolje razumijevanje i prakticnu primjenu ovih modela kalkulacija, dat je kratki opis tehnologije uzgoja i normativa u proizvodnji, koji su u ovom prikazu korišteni kao podloga za izracun prihoda i troškova proizvodnje. No, i uz dobro poznavanje tehnologije, preporuca se savjetovanje sa strucnjacima, kako bi se ostvarile ocekivane ekonomske i financijske koristi u obavljanju ove djelatnosti.
Prikazani modeli kalkulacija PVT-a u slatkovodnom ribarstvu odnose se na konvencionalni uzgoj ribe u zemljanim bazenima - ribnjacima, koji obuhvacaju dva proizvodna sustava (ciklusa) i to:
-proizvodnju dvogodišnje mladi šarana,
-proizvodnju konzumnog šarana.

Tim sustavima uzgoja prilagodena je i struktura svake kalkulacije koja daje osnovne normative u tehnologiji proizvodnje, strukturu prihoda, strukturu varijabilnih troškova i financijski rezultat iskazan kao pokrice varijabilnih troškova proizvodnje, koje je moguce ostvariti na gospodarstvu po jedinici prozvodnje ili proizvoda u jednom proizvodnom ciklusu odnosno jednoj godini.
Tako prikazani model kalkulacije PVT-a moguce je primjeniti i prilagoditi potrebama svakog gospodarstva, ovisno o strukturi njegove ukupne proizvodnje ili djelatnosti u poljoprivredi i/ili ribarstvu, u uvjetima kada se ista ostvaruje punim kapacitetom. Važno je istaknuti da troškovi investicijskog razdoblja (izgradnja i opremanje ribnjaka), kao ni fiksni troškovi (primjerice, vodne naknade) ne ulaze u strukturu kalkulacija PVT-a. Ali je zato izracunato pokrice varijabilnih troškova jako dobra podloga za analizu ukupnog poslovanja gospodarstva i donošenje odluke o vrsti i obujmu buduce proizvodnje i razvoju gospodarstva u cjelini.
Podaci prikazani u ovim kalkulacijama temeljeni su na strucnim i prakticnim iskustvima i informacijama prikupljenim od nekolicine proizvodaca u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Pri tomu su cijene proizvoda iskazane bez PDV-a, dok su inputi obracunati po maloprodajnim cijenama (ukljucujuci PDV i maržu) po kojima ih proizvodaci nabavljaju na tržištu u Republici Hrvatskoj.

1. Struktura kalkualcija PVT-a u proizvodnji dvogodišnje mladi šarana


Ukupni prihod: predstavlja tržišnu vrijednost dvogodišnje riblje mladi proizvedene u zemljanom bazenu, površine 1 ha u tijeku jednog proizvodnog ciklusa, odnosno jedne godine.
slika

Varijabilni troškovi: predstavljaju tržišnu vrijednost nabavljene jednogodišnje riblje mladi prosjecne težine 50 g (30-70 g), troškova stocne hrane, veterinarskih troškova, troškova organskog gnojiva i hidratiziranog vapna te ostalih troškova koji nisu specificirani, a mogu se pojaviti tijekom uzgoja. U posebnoj je tablici specificirana kolicina i vrijednost stocne hrane, koja je uz jednogodišnju riblju mlad, najvažnija stavka varijabilnih troškova.

2. Struktura kalkualcija PVT-a u proizvodnji konzumnog šarana

Ukupni prihod cini vrijednost uzgojenog i izlovljenog konzumnog šarana kao primarnog proizvoda i nasadnog šarana uzgojenog za novi ciklus proizvodnje.

slika

Važno je istaknuti da u strukturi ukupnog prihoda nije obracunat poticaj koje gospodarstvo može ostvariti temeljem posebih propisa u ribarstvu. Osnovni uvjet za ostvarivanje poticaja u ribarstvu je posjedovanje povlastice za gospodarski ribolov ili uzgoj.
Varijabilni troškovi: najvažnije stavke u strukturi varijabilnih troškova su riblja mlad (jednogodišnja i dvogodišnja) te stocna hrana, koje su specificirane kolicinski i vrijednosno po vrstama, zajedno sa ostalim troškovima uzgoja.
3. Kratki opis tehnologije uzgoja dvogodišnje mladi i konzumnog šarana
U obje kalkulacije prikazana je tehnologija uzgoja šarana u monokulturi, iako se nasadom u polikulturi bolje iskorištava prirodni potencijal ribnjaka.
Zbog uzgoja ribe na malim obiteljskim ribnjacima nisu nasadene grabežljive vrste riba (som, štuka, smud), posebno u proizvodnji dvogodišnje mladi, jer grabežljivci jedu mlad i na kraju uzgoja može se doživjeti razocaranje. Nasad «divlje» ribe (babuška, karas, patuljasti somic) u uzgoju ribe nije poželjan, jer se smatra korovom i prenositeljem bolesti u ribnjaku. Malog je prirasta, oduzima hranu i kisik šaranu, te ima zanemarivu ekonomsku vrijednost. Nakon izlova ribnjaka, u zaostalim depresijama i ribolovnoj jami divlju ribu treba uništiti rasipavanjem hidratiziranog vapna, kako bi uginula. Za uzgoj konzumne ribe voda se napušta preko rešetaka od perforiranog lima velicine rupica 1 do 2 cm, ako se ribnjak napaja vodom iz otvorenog vodotoka, kako bi se onemogucio ulazak «divlje» ribe.
Proizvodni sustav zapocinje kupnjom jednogodišnje mladi za uzgoj dvogodišnje mladi u prvoj godini uzgoja. Slijedece se uzgojne sezone odvija uzgoj konzumnog šarana i mladi. Ako gospodarstvo nema mogucnosti za uzgoj dvogodišnje mladi, tada na tržištu kupuje jednogodišnju i dvogodišnju mlad. Model kalkulacije proizvodnje konzumne ribe predstavlja uzgoj konzumne ribe u trogodišnjem sustavu, jer su od mrijesta do kraja uzgoja prošle tri kalendarske godine.
Uzgoj je baziran na konvencionalnoj ishrani sa zrnom žitarica, a u ovakvom nacinu uzgoja proteinski dio se koristi iz prirodne hrane (plankton i fauna dna ribnjaka).
Buduci da se toplovodne vrste riba prihranjuju kada temperatura vode prijede 12 - 15ºC, uzgoj traje svake sezone (godine) od pocetka travnja ili svibnja do pocetka ili konca listopada, što ovisi o temperaturi vode. Najintenzivnije uzimanje dodatne hrane je kod temperature vode 20- 26ºC, što se u našim klimatskim uvjetima postiže pocetkom lipnja pa do konca rujna. Svakodnevno, prije hranidbe, treba na hranidbenom mjestu oznacenom kolcem ili plovkom, kontrolirati da li je riba pojela žitarice od prethodnoga dana. Nepojedena hrana trune na hranidbenim mjestima, zagaduje vodu i pogoršava joj kvalitetu. Ribu odbijaju takva mjesta i potrebno ih je promijeniti. Hranidbeno mjesto mora biti na dubini vode od 100 - 150 cm, kako ih grabežljive ptice ne bi mogle loviti i ometati u hranjenju.
Riba se hrani 7 dana u tjednu i to u dopodnevnim satima i ranim popodnevnim satima, kada je sadržaj kisika u vodi najveci.  U praksi se najcešce organizira šestodnevno hranjenje ribe. U ishrani šarana moramo voditi brigu o krupnoci zrna žitarica u odnosu na velicinu ribe.
Šaran mase 80 do 120 grama konzumira zrno pšenice i jecma. Sa prihranom zrna kukuruza možemo poceti kad šaran postigne masu 300 grama. Do tada je hranu poželjno samljeti.
Tijekom uzgoja mladi i konzumne ribe potrebno je pratiti stanje u ribnjaku pokusnim izlovom nasadene ribe svakih 15 dana. Ribu lovimo pomocu mreže sacmarice na mjestima gdje se riba hrani. Prati se prirast nasadenih riba, kondicija, zdravstveno stanje i intenzitet uzimanja dodatne hrane. U slucaju pojave bolesti ili sumnje na bolest treba se savjetovati sa veterinarom, koji ce utvrditi vrstu bolesti i odgovarajucu terapiju. Važno je takoder pratiti kemijske i fizikalne parametre vode i pratiti stanje prirodne hrane (plankton i fauna dna ribnjaka).
Radi poticanja razvoja planktona i faune dna preporuca se gnojidba sa organskim gnojivima (peradi), uz pracenje kvalitete vode. Vapnjenjem ribnjaka unosi se kalcij u ribnjak, regulira se pH vode kako bi on bio neutralan (oko 7). Kalcifikacijom se, uz dezinfekciju, u mulju vežu štetne kiseline i poboljšava se aktivnost mikroorganizama. Dio preporucene doze odnosi se na interventno vapnjenje po potrebi tijekom ljetnih mjeseci, u dozi od 50 -100 kg/ha, za što je takoder potrebno pratiti pH vode.
Krajem listopada iz ribnjaka se ispušta voda i povlacenjem mreže u ribolovnom kanalu, pristupa se izlovu ribe. Riba se na sortirnom stolu odvaja prema velicini. Konzumna riba se prodaje na tržištu, a mlad prebacuje u drugi ribnjak za uzgoj u slijedecoj kalendarskoj godini.
Izlov dvogodišnje mladi obavlja se u rano proljece naredne kalendarske godine kada se temperature zraka trajno podignu iznad 0ºC. Dvogodišnja mlad nasaduje se u ribnjake za uzgoj konzumne ribe ili prodaje drugim uzgajivacima konzumne ribe. Prilikom izlova preporuca se pregledati zdravstveno stanje ribe i prema preporuci veterinara pripremiti ljekovite kupke za uklanjanje parazita.
Link na kalkulacije
 
Autori:
 Marija Kuhinek, Boris Župan, Darko Antonina,
Marina Mikšic, Kristijan Jelakovic

Izvor: Hrvatska privredna komora


uto feb 22, 2011 3:16 am
Prikaži “stare” postove:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati priloge.

Traži:
Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan