Sada je: čet nov 27, 2014 6:10 pm.




Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 
uzgoj guski 
Autor/ica Poruka

Pridružen/a: pet dec 11, 2009 7:05 pm
Postovi: 6
Post uzgoj guski
Interesuje me da li neko ima iskustva sa uzgojem guski.


pon maj 24, 2010 11:13 am
Avatar

Pridružen/a: pon mar 09, 2009 12:34 pm
Postovi: 210
Lokacija: Sarajevo
Post Re: uzgoj guski
alma je napisao/la:
Interesuje me da li neko ima iskustva sa uzgojem guski.

Malo sam guglao, pa nadjoh na jednom hr. forumu ovu diskusiju.:
Citat:
Podrijetlo,pasmine i uzgoj gusaka
Divlja guska tipična je ptica selica, jer se u kasnu jesen iz sjevernih krajeva seli na jug. Razmnožava se jednom godišnje u proljeće pri povratku u sjeverne krajeve. Obično se gnijezdi u blizini voda, a gnijezdo svija na skrovitu mjestu u grmlju. Žive u paru, a nakon parenja guske snesu 8 - 12 jaja, prosječne mase 150 - 180 grama. Na jajima leži isključivo ženka 28 - 29 dana. Gusan nikada ne sjedi na jajima, ali se brine o mladim guščićima. Nakon leženja teški su 100 - 115 grama i obrasli gustim sivo-žutim perjem, koje im omogućuje da već 2. - 3. dana mogu plivati. Od prvog dana hrane se mladom travom, uz karakterističnu brigu roditelja za podmladak (guska ide isprijed, a gusan iza mladunčadi). U doba mitarenja gusan privremeno napušta porodicu i vraća joj se za nekoliko tjedana, a ostaju zajedno sve do seobe. U toplijim krajevima obično se drže na okupu u većim jatima, kada mladi gusani traže partnerke i početkom proljeća vraćaju se kao parovi.
Divlja je guska u odnosu na domaću manja, uža, viša, živahnija i uvijek karakteristične sive boje. Glava, vrat i gornji dijelovi tijela mrko su sive boje, a vrhovi pera bijelo obrubljeni. Donji dijelovi tijela su žućkastosive do gotovo bijele s tamnim prugama. Krila i rep su sivocrne boje. Noge su razmjerno duge, srednje debljine s razvijenim prstima i plivaćim kožicama. U prosjeku su teške oko 3 kg. Divlje guske razmjerno se lako pripitomljavaju. Uhvaćeni mladunci vrlo brzo se navikavaju na čovjeka i ako su ujesen sprječeni da odlete, već se iduće godine ponašaju kao domaće guske. Divlje guske parene s domačim guskama daju neograničeno plodno potomstvo.
Domaća guska
Domaća guska je autohtona pasmina razmjerno skromnih proizvodnih karakteristika. Vrlo je slična divljoj, pa se u određenim slučajevima, poglavito u ekstenzivnim uzgojima gotovo i ne razlikuje od divlje. Poznato je nekoliko sojeva domaće guske (dravska, podunavska), iako se po nekim autorima ovi sojevi spominju i kao posebne pasmine.
Dravska guska je izvorna hrvatska guska, najrasprostranjenija na pašnjačkim površinama uz tijek rijeke Drave u Međimurju, Podravini i Baranji. Po svom izgledu vrlo je slična divljoj guski, a odlikuju je nisko, zdepasto tijelo, mala glava, prilično širok vrat i kratke noge. Uzgaja se u raznim kombinacijama sive i bijele boje, pri čemu postoje primjerci bez krune na glavi i s krunom na glavi.
Glava je prilično mala u odnosu na tijelo. Tjemena linija u blagom luku povezuje kljun i zatiljak. Kod primjeraka s ukrasom na glavi kruna je smještena na kraju tjemena. Kljun je trokutasta oblika i narančastocrvene boje. Gornji dio kljuna na kraju je malo zaobljen i čini oblik polukruga. Lice je operjano i malo izbočeno, a oči svijetle do tamnoplave boje. Vrat je prilično snažan i izbočen te ukoso preko trbuha povezuje stražnji dio tijela. Tijelo je kratko, zdepasto i snažno. U stražnjem dijelu je šire i jajasta oblika. Kod starijih jedinki trbušni dio (kobilica) je spušten, ali ne dodiruje tlo. Leđa su u ramenima prilično široka i u blagoj lučnoj liniji povezuju donji dio vrata s korijenom repa. Rep je lijepo oblikovan i nošen neznatno iznad leđne linije. Krila su čvrsta, duga i dobro priliježu uz tijelo te leže na repu. Bedra su dobro razvijena i bogato obrasla perjem. Noge su kratke i u suglasju s bojom kljuna, a nokti u skladu s vrhom gornjeg dijela kljuna. Uzgaja se u tri osnovna tipa obojenosti, i to: bijelo - sivoplavoj, bijelosivoj i sivoj boji.

_________________
NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA!


pet sep 10, 2010 3:27 am
Avatar

Pridružen/a: pon mar 09, 2009 12:34 pm
Postovi: 210
Lokacija: Sarajevo
Post Re: uzgoj guski
Malo gušče, a kada poraste biće ljuto tako da ni poštar ne može u dvorište:

slika

Uploaded with ImageShack.us

_________________
NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA!


pet sep 10, 2010 4:10 am
Avatar

Pridružen/a: pon mar 09, 2009 12:34 pm
Postovi: 210
Lokacija: Sarajevo
Post Re: uzgoj guski
Evo još diskusija sa jednog hr. foruma: http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=38&idt=177281&sp=18685001

Citat:
Uzgoj gusaka za proizvodnju mesa

Stalni porast troškova života naveo je mnoge, koji za to imaju uslove, da počnu uzgajati perad za vlastite potrebe. Pri tome često nemaju iskustva u uzgoju pojedinih vrsta, zbog čega rezultati mogu biti daleko ispod očekivanja. Zato ćemo ukratko objasniti osnovne faktore koje treba uzeti u obzir pri odluci o uzgoju gusaka radi proizvodnje mesa za vlastite potrebe.

Specifičnosti guske

Guske ubrajamo u vodenu perad koje imaju neke specifičnosti. Na primjer, dobro iskorištavaju hranu siromašnu energijom i bogatu vlaknima, osim toga, dobra sposobnost kretanja pruža mogućnost ispaše gusaka na većim pašnjacima. Nadalje, guska ima oštar kljun pomoću kog može odgristi i usitniti tvrde delove biljke. Zato se može upotrijebiti za prirodno čišćenje nekog područja od korova. Uz meso daje i kvalitetno perje koje se može iskoristiti za punjenje posteljine i izradu odijevnih predmeta.

Tijelo u obliku čamca i plivajuće kožice na nogama čine gusku dobrim plivačem. Ako im se omogući bogatija ishrana zelenom krmom i boravak na vodi, imaće glatko perje na koje se ne prima prljavština. Zato, ako postoji mogućnost boravka na vodi, guske će je iskoristiti za njegu perja. Ali, ako im se omogući kretanje po pašnjaku ili boravak na slami, bez problema će se odreći mogućnosti kupanja i plivanja.
Guske imaju snažne, bočno postavljene i koso položene noge, tako da i na kopnu mogu preći veće udaljenosti. Kod bržeg trčanja šire krila, ali ne mogu poletjeti jer je kod domaćih gusaka težina tijela prevelika za snagu krila.


Guska provodi u mirovanju 48 posto dnevnog i 55 posto noćnog perioda. Oko 15 posto dana provedu u čišćenju, a preostalo vrijeme u potrazi za hranom, koje se uglavnom koncentrira na jutarnje i kasno popodnevne sate. Guskama kojima nije omogućen pristup vodi obavljaju tzv. suvo kupanje. Životinje u sjedećem položaju ispruže vrat, nakostriješe vratno perje i vrte se po zemlji s jedne na drugu stranu. Ako na raspolaganju imaju vodu u kanti, onda će uroniti duboko glavu i vrat, pa naglo izroniti, da potekne voda preko prsiju i leđa. To im je uglavnom dovoljno za održavanje higijene perja na zadovoljavajućem nivou. Na kraju treba spomenuti činjenicu da guske imaju potrebu grickanja svakakvih predmeta, to se pripisuje njihovoj znatiželji. Zato treba paziti da se ne puštaju u mlade voćnjake, jer mogu uništiti tanke grane. S druge strane, jedu gotovo sve do čega dođu pa ih neki koriste za čišćenje voćnjaka od plodova ostalih posle berbe.

Smještaj guščića

Guske se mogu uzgajati u posebno izgrađenim objektima ili adaptiranim prostorima s pripadajućom opremom ( lampe, hranilice, pojilice i dr.). Naime, u prvom mijesecu života guščićima treba obezbijediti kontrolirane uslove držanja pri čemu temperatura zraka u biozoni (ispod grejnog tijela) do kraja prvog tjedna treba da iznosi 32°C, a u prostoriji 28 - 26°C. Tokom drugog tjedna temperatura ispod grejnog tijela treba iznositi 28°C, a u prostoriji 26 - 24°C. Do kraja trećeg tjedna temperatura u biozoni smanjuje se na 24°C, a u prostoriji 22 - 20°C. Tokom 4. tjedna guščići se drže pri termperaturi od 20°C, a nakon tog perioda imaju dovoljno perja da mogu podnijeti niže temperature i puštaju se napolje po lijepom vremenu.

Ispod grejnog tijela guščićima treba obezbijediti poluautomatsku pojilicu volumena 4 - 6 l, pri čemu jedna takva pojilica tokom prvih dva tjedna života podmiruje potrebe za vodom do 30 guščića. Osim toga, tokom prvih 14 dana guščići se hrane iz plastičnih ili metalnih tacni, a jednu takvu hranilicu treba predvideti za 20 - 30 guščića. Zavisno od uzrasta guščića mijenjaju se potrebe u vezi prostora za hranjenje i napajanje. Zato se nakon 14 dana guščići počinju hraniti iz hranilica u obliku valova ili prilagođenog tuba sistema, pri čemu po životinji treba obezbijediti 4 cm hranidbenog prostora.

Navedena kratka mjera hranidbenog prostora uslovljena je brzim uzimanjem veće količine hrane. Pojenje se obavlja iz valova na plovak, smještenih na žičanim mrežama uz uzdužne zidove. Ispod mreže se nalaze posude ili betonski sabirni kanal za skupljanje i uklanjanje prosute vode. Iznad valova stavlja se razapeta žica, koja spriječava guske da uđu i čeprkaju po pojilicama. Umjesto valova mogu se koristiti prilagođene viseće automatske pojilice dubljeg pojidbenog žlijeba. Dužni metar pojidbenog žlijeba zadovoljava 25 - 30 životinja.

Guščići se drže na stelji od drvene strugotine ili sitno sijeckane slame debljine 5 - 7 cm. Stelja ne smije biti vlažna jer se u suprotnom stvara amonijak koji nadražuje disajne organe i oči, smanjuje otpornost i pogoduje pojavi bolesti. Zato se prema potrebi stelja mijenja i treba osigurati pravilnu ventilaciju objekta, uz izmenu 4 - 5 m3 svežeg zraka po kilogramu tjelesne mase na sat.

Što se tiče ostalih bioklimatskih uslova u objektu, treba istaći da optimalna relativna vlaga u objektu treba da iznosi 60 - 75 posto, a brzina strujanja zraka ne više od 0,2 m/s jer su guščići, kao uostalom sav podmladak peradi, osjetljivi na promaju.

Osim toga, tokom prvih nekoliko dana života treba nastojati da se održava svjetlo u prostoru tokom 23 sata, kako bi se guščići privikli na uzimanje hrane i vode. Zbog toga je potrebno osigurati vještačko osvetljenje od 2,5 do 3 W po m2 površine. Nakon toga se guščići prilagođavaju na prirodno trajanje dnevnog osvjetljenja, pri tome treba voditi računa da odnos površine prozora prema površini poda iznosi 1 : 20.

Do trećeg tjedna života po kvadratnom metru prostora dolazi 8 - 10 gusaka, a kasnije 2-3 jedinke. Ako im se nakon 4. tjedna omogući izlazak na otvoreno, tada je, za boravak tokom noći, jedan kvadratni metar zatvorenog prostora dovoljan za 5 - 8 gusaka. Što se tiče potreba za pašnjačkim površinama, treba istaći da po jednoj guski u tovu treba osigurati 20 - 50 m2 pašnjaka.

Prema propisima Evropske unije, za tov gusaka treba obezbijediti jedan kvadratni metar zatvorenog prostora za svakih 15 kg mase, pri čemu po jedinki treba obezbijediti bar 4m2 za kretanje.

Kod seoskog načina držanja na otvorenom ta se površina povećava na 10 m2 po životmji. Prema istim propisima, objekti za tov ne smiju imati više od 1600 gusaka. Iako se veličina jata kod držanja gusaka ne uzima bitno u obzir, treba spomenuti da je pri većim uzgojima bolje tov u objektu organizovati po boksovima od 50 do 100 jedinki. Držanje većeg broja gusaka u jatu izaziva poremećaje u hijerarhiji, ratoborno ponašanje i slabiji prirast, pa o tome treba voditi računa.

_________________
NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA!


pet sep 10, 2010 4:17 am
Avatar

Pridružen/a: pon mar 09, 2009 12:34 pm
Postovi: 210
Lokacija: Sarajevo
Post Re: uzgoj guski
Citat:
Tov gusaka
Za tov treba odabrati linijske hibride gusaka koji, pri odgovarajućoj ishrani imaju dobar prirast. Njihov program ishrane zavisi od vrste tova, pri tome se razlikuje intenzivan, poluintenzivan ili ekstenzivan tov. Kod intenzivnog tova guščići se prvih mjesec dana drže u kontroliranim uslovima i hrane krmnom smjesom koja sadrži 20 - 22 posto bjelančevina, a nakon toga, do kraja tova, smesom koja sadrži 18 posto belančevina. Nakon mjesec dana puštaju se na ispašu i uz pojačanu ishranu krmnom smjesom hrane se i zelenom masom. Zato je neobično važno da se guske što prije naviknu na uzimanje zelene mase, pa im se već u dobi od 7 dana u objekte postavljaju jasle u koje se stavlja pokošena lucerka, djetelina, trava i kopriva. Takvo davanje zelene hrane u najranijoj dobi utiče na proširenje probavnog trakta, a time i na kasniju mogućnost većeg uzimanja hrane. Tov traje 8 - 9 tjedana, pri čemu guske trebaju postici završnu tjelesnu masu od 5 kg.

U poluintenzivnom tovu guske se prvih mjesec dana hrane krmnom smjesom koja sadrži 18 - 20 posto bjelančevina, a nakon toga krmnom smjesom sa 16 posto belančevina. Guske još pri držanju u kontroliranim uslovima treba privići na uzimanje zelene mase, a nakon mjesec dana života puštati na pašnjake. Ako na raspolaganju imamo kvalitetan pašnjak, guskama se ograničava krmna smjesa na 100 - 150 grama po životinji. Ishrana krmnom smjesom se obavlja uveče, u objektu, nakon povratka gusaka s pašnjaka. Tov traje 16 tjedana i kroz taj period guske trebaju postici završnu masu od 6 kg.
Ekstenzivan tov je u stvari produžetak prethodno opisanog tova, pri čemu se ishrana temelji na zelenoj masi uz prihranjivanje s vrlo malo žitarica ili krmne smjese. Zato po životinji treba osigurati 70 m2 pašnjačkih površina bogatih zelenom masom.

Poznato je da guske na ispaši nisko odgrizaju biljno raslinje i često čupaju busenje trava. Zato pašnjak treba podijeliti na pregone i koristi ih naizmjenično radi optimalne obnove travnih površina. Zadnja tri - četiri tjedna tova životinje se zatvaraju u obore s nadstrešnicom i drže u jatima od 50 jedinki na dubokoj stelji (2 životinje po m2 prostora). Tokom tog perioda guske se dohranjuju sa 250 – 300 grama žitarica dnevno. Ishrana i pojenje se obavlja iz korita postavljenih s vanjske strane ograde obora, kako se guske ne bi kupale i rasipale hranu. Tov traje 27 - 28 tjedana, pri čemu guska treba postici završnu masu od 7 kg.

U tabeli je prikazan predviđen utrošak koncentrovanih krmiva i zelene mase po životinji kroz opisane vrste tova i potrebna veličina pašnjaka pri proizvodnji od 20 t/ha zelene mase.

Pravilno držanje i ishrana utiču i na optimalno zdravstveno stanje gusaka. Zdravu gusku karakterizira njeno glasanje i aktivno ponašanje prilikom davanja hrane. Osim toga, ima bistre oči zdravu kožu, glatko i sjajno perje, dobro formirane snažne noge i stopala. te držanje tijela karakteristično svojoj vrsti. Povremeni napadi čupanja perja upozoravaju na greške u čuvanju (pretopli i suvi zrak, prejako svjetlo), ili u ishrani životinja (nedostatak pojedinih aminokiselina, vitamina i minerala u hrani), pa u slučaju takve pojave treba proveriti bioklimatske uslove smještaja u zatvorenom i promijeniti način ishrane tj u hranu dodati vitaminsko-mineralne dodatke prema uputstvu proizvođača.

Predviđeni utrošak hrane i potrebna veličina pašnjaka po guski kroz opisane vrste tova

Obilježja
Intenzivan tov
Poluintenzivan tov
Ekstenzivan tov

Koncentrovanih krmiva po životinji
12,5 kg
21 kg
28 kg

Zelene mase po životinji
20 kg
42 kg
140 kg

Pašnjačke površine po životinji
10 m2
21 m2
70 m2

_________________
NEMA LUKA DOK GA NE POSADI TVOJA RUKA!


pet sep 10, 2010 4:20 am

Pridružen/a: pet dec 11, 2009 7:05 pm
Postovi: 6
Post Re: uzgoj guski
BejbiSikter je napisao/la:
Citat:
Tov gusaka
Za tov treba odabrati linijske hibride gusaka koji, pri odgovarajućoj ishrani imaju dobar prirast. Njihov program ishrane zavisi od vrste tova, pri tome se razlikuje intenzivan, poluintenzivan ili ekstenzivan tov. Kod intenzivnog tova guščići se prvih mjesec dana drže u kontroliranim uslovima i hrane krmnom smjesom koja sadrži 20 - 22 posto bjelančevina, a nakon toga, do kraja tova, smesom koja sadrži 18 posto belančevina. Nakon mjesec dana puštaju se na ispašu i uz pojačanu ishranu krmnom smjesom hrane se i zelenom masom. Zato je neobično važno da se guske što prije naviknu na uzimanje zelene mase, pa im se već u dobi od 7 dana u objekte postavljaju jasle u koje se stavlja pokošena lucerka, djetelina, trava i kopriva. Takvo davanje zelene hrane u najranijoj dobi utiče na proširenje probavnog trakta, a time i na kasniju mogućnost većeg uzimanja hrane. Tov traje 8 - 9 tjedana, pri čemu guske trebaju postici završnu tjelesnu masu od 5 kg.

U poluintenzivnom tovu guske se prvih mjesec dana hrane krmnom smjesom koja sadrži 18 - 20 posto bjelančevina, a nakon toga krmnom smjesom sa 16 posto belančevina. Guske još pri držanju u kontroliranim uslovima treba privići na uzimanje zelene mase, a nakon mjesec dana života puštati na pašnjake. Ako na raspolaganju imamo kvalitetan pašnjak, guskama se ograničava krmna smjesa na 100 - 150 grama po životinji. Ishrana krmnom smjesom se obavlja uveče, u objektu, nakon povratka gusaka s pašnjaka. Tov traje 16 tjedana i kroz taj period guske trebaju postici završnu masu od 6 kg.
Ekstenzivan tov je u stvari produžetak prethodno opisanog tova, pri čemu se ishrana temelji na zelenoj masi uz prihranjivanje s vrlo malo žitarica ili krmne smjese. Zato po životinji treba osigurati 70 m2 pašnjačkih površina bogatih zelenom masom.

Poznato je da guske na ispaši nisko odgrizaju biljno raslinje i često čupaju busenje trava. Zato pašnjak treba podijeliti na pregone i koristi ih naizmjenično radi optimalne obnove travnih površina. Zadnja tri - četiri tjedna tova životinje se zatvaraju u obore s nadstrešnicom i drže u jatima od 50 jedinki na dubokoj stelji (2 životinje po m2 prostora). Tokom tog perioda guske se dohranjuju sa 250 – 300 grama žitarica dnevno. Ishrana i pojenje se obavlja iz korita postavljenih s vanjske strane ograde obora, kako se guske ne bi kupale i rasipale hranu. Tov traje 27 - 28 tjedana, pri čemu guska treba postici završnu masu od 7 kg.

U tabeli je prikazan predviđen utrošak koncentrovanih krmiva i zelene mase po životinji kroz opisane vrste tova i potrebna veličina pašnjaka pri proizvodnji od 20 t/ha zelene mase.

Pravilno držanje i ishrana utiču i na optimalno zdravstveno stanje gusaka. Zdravu gusku karakterizira njeno glasanje i aktivno ponašanje prilikom davanja hrane. Osim toga, ima bistre oči zdravu kožu, glatko i sjajno perje, dobro formirane snažne noge i stopala. te držanje tijela karakteristično svojoj vrsti. Povremeni napadi čupanja perja upozoravaju na greške u čuvanju (pretopli i suvi zrak, prejako svjetlo), ili u ishrani životinja (nedostatak pojedinih aminokiselina, vitamina i minerala u hrani), pa u slučaju takve pojave treba proveriti bioklimatske uslove smještaja u zatvorenom i promijeniti način ishrane tj u hranu dodati vitaminsko-mineralne dodatke prema uputstvu proizvođača.

Predviđeni utrošak hrane i potrebna veličina pašnjaka po guski kroz opisane vrste tova

Obilježja
Intenzivan tov
Poluintenzivan tov
Ekstenzivan tov

Koncentrovanih krmiva po životinji
12,5 kg
21 kg
28 kg

Zelene mase po životinji
20 kg
42 kg
140 kg

Pašnjačke površine po životinji
10 m2
21 m2
70 m2


pet sep 10, 2010 6:28 am

Pridružen/a: pet dec 11, 2009 7:05 pm
Postovi: 6
Post Re: uzgoj guski
Hvala ti velika.


čet dec 23, 2010 6:35 pm

Pridružen/a: pet dec 11, 2009 7:05 pm
Postovi: 6
Post Re: uzgoj guski
Sada m i trebaju jaja guske ili jednodnevni guščići. Gdje ih nabaviti?


sri apr 13, 2011 6:35 pm
Prikaži “stare” postove:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 8 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati priloge.

Traži:
Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan