Danas će na plantaži u Kopačima biti upriličena sadnja 6 000 komada borovnice. Tim povodom na ovoj plantaži će se sresti predstavnici resornih ministarstava ZDK i FBiH ali i predstavnici akademskih institucija koje naučnim doprinosom prate ovakve projekte. Zvanice, gosti i novinari se očekujo u 10 sati na plantaži.

Suljo Selimović i njegov mlađi brat su investitori "Voćar Piramide". "U ovoj tranziciji prelaska rada iz inostranstva na bavljenje organskom hranom u BiH, pri izboru kultura za uzgoj odlučili smo se za borovnicu. Posljednje dvije godina brat i ja smo mnogo uradili na studiju oko plantažne borovnice, uz nekoliko posjeta plantaža u Americi gdje su ljudi postigli najveći uspjeh u uzgoju plantažne borovnice, koja je prenesena i u Evropu.
Mnogo se uzgaja u Njemačkoj, Poljskoj i Holandiji. Prošle godine smo zasadili 1000 kom, tako da smo na toj količini naučili i neke nedostatke. Nakon toga smo se opredijelili da zasadimo oko 6,5 hektara. Za uzgoj borovnice smo se opredijelili zbog toga što borovnica raste na visokim nadmorskim visinama, što znaći da je otporna na mraz, nije toliko zahtjevna za navodnjavanje. Komercijalna strana je još bolja, jer otkup borovnice je 4 KM. Plantažna borovnica je još bolje prilagođena na različite nadmorske visine", kazao je on.

Prihodi koji se očekuju sa svakog žbuna borovnice su 5 kg a otkupna cijena prošle godine bila je 4 KM. Do sada najbolji rezultati koji su postignuti po jedinici mjere jeste plantažna malina, gdje ljudi po dunumi dobiju 3000 KM, navodi se u saopćenju.

"Voćar Piramida" je ovih dana zaokružio uvozni aranžman od 40 000 sadnica plantažne borovnice od Novembra 2007 do danas.

"Izbor sadnog materijala je vršen od najnižih do najviših nadmorskih visina. Pri tom uvozu smo pokrili sve nadmorske visine, tako da već imamo zasade kod kooperana od Prozora, Bugojna, Bihaća do Vareša, gdje smo uradili 12 mini pokusnih rasada na različitim nadmorskim visinama. Imamo nekoliko zasada i u Srebrenici, interesanata ima mnogo i već smo se raširili na cijelompodručju BiH i namjeravamo nastaviti u tom pravcu. Želimo uvoziti prave i čiste sorte, sadni materijal bez virusa, jer insistiramo na tome da sadni materijal bude certificiram prema evropskim i svjetskim standardima. Volio bih da se ovaj projekat u narednih 5-10 godina pokaže kao zdrav, nadam se da će biti najzdraviji projekat, koji je krenuo na našim područjima", dodao je on.

Izvor: Ekapija

< «		» >